Politika

Zvizdić: Opasno je govoriti da je Inzkov zakona ustupak Bošnjacima. Izborni zakon treba mijenjati, ali nakon izbora

Predsjedavući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić: U vezi sa antiustavnim odlukama NSRS treba imati na umu nekoliko stvari

Zamjenik predsjednika NiP-a Denis Zvizdić objavio je komentar na konsultacije koje provodi visoki predstavnik Christian Schmidt.

Schmidt, podsjetimo, razgovara s liderima parlamentarnih stranaka o izmjenama Izbornog zakona BiH.

"Već mjesecima dolaze informacije, naravno, nezvanične, da postoje pojedinci u institucijama međunarodne zajednice koji rješavanje problema u BiH vide u izlasku u susret željama, kako to oni - potpuno pogresno - dijele i nazivaju, “trima stranama” u BiH: probosanskim snagama kojima dominantno pripadaju Bošnjaci, HDZ-u i SNSD-u.

Namjera takvog, antidemokratskog, antievropskog i izuzetno opasnog scenarija za budućnost BiH, za koji vjerujemo da će ostati u sferi špekulaciije, je da je sa zakonom o zabrani negiranja genocida napravljen ustupak probosanskim snagama, odnosno Bosnjacima, i da bi se sada trebao napraviti ustupak “hrvatskoj strani”, kroz nametanje HDZ-ovog prijedloga izbornog zakona, a “srpskoj strani” kroz SNSD-ov zahtjev u vezi sa državnom imovinom, uprkos brojnim i jasnim presudama Evropskog suda i Ustavnog suda BiH", navodi Zvizdić.

Keže da je to potpuno pogrešan i opasan pristup u traženju demokratskih, evropskih i održivih rješenja za BiH.

"Kao prvo, odluka Inzka o zabrani negiranja genocida nije 'isključivi interes bošnjačke strane', već interes zaštite Ustava, zakona, međunarodnog prava, pravde, civilizacijskih vrijednosti i borba protiv najužasnijeg jezika mržnje, a što je interes ne samo patriotskih i evropski orijentisanih građana BiH, nego i čitavog civiliziranog svijeta.

Drugo, država Bosna i Hercegovina je, u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH i javno proklamovanim odlukama i stavovima OHR-a, jedini titular cjelokupne državne imovine i to će i ostati. Ono sto trebaju uraditi domaće institucije i visoki predstavnik Schmidt jeste da poštuju odluke i onemoguće bilo kakav pokušaj knjiženja državne imovine od strane nižih nivoa vlasti.

I treći tkz. “izlazak u susret” je nova reciklaža izmjena izbornog zakona, koja je navodno ponovo aktuelna, iako su izbori već raspisani", smatra Zvizdić.

On je stava da se Izborni zakon treba mijenjati ali tek poslije izbora i prije svega u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.

"Koje jasno kažu u kojem pravcu treba ići izborna reforma u BiH, što je očito potrebno ponoviti, posebno izvod iz presude Azra Zornić protiv BiH: 'Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine'.

Zbog toga nikakve izmjene izbornog zakona BiH koje potkopavaju demokratsku i evropsku budućnost BiH neće proći niti smiju biti nametnute, kao što je jasno da u Predstavničkom domu BiH, koji je izraz volje građana BiH, ne može i neće proći HDZ-ov prijedlog izmjena izbornog zakona koji je usvojen u Domu naroda BiH, pa se zbog toga, evo već drugu sjednicu i ne stavljaju na dnevni red redovnog zasijedanja PD BiH.

To treba biti dovoljan pokazatelj visokom predstavniku da ne ulazi u avanturu nametanja rješenja koja nisu u skladu sa demokratskim i evropskim standardima. A ako visoki predstavnik ipak ima želju da se bavi izbornim zakonom i izborima, onda treba da unaprijedi integritet izbornog procesa kako bi predstojeći izbori bili fer i pošteni, i kako bi glasači a ne “brojači” odredili budućnost BiH", zaključio je Zvizdić.