Pri kupovini polovnih vozila često se postavlja dilema: je li bolje kupiti auto s velikom kilometražom s autoputa ili onaj s manjim brojem kilometara, ali pređenih uglavnom u gradu? Na prvi pogled, manje kilometara izgleda bolje, ali praksa servisa i analiza trošenja motora pokazuje drugačije.
Automobil koji je prešao 300.000 km na otvorenim, protočnim dionicama često je u boljem stanju od auta koji je u gradu prešao 100.000 km kroz godine kratkih vožnji, hladnih startova i beskonačnih zastoja u prometu.
Zašto je autoput "prijatelj" motora
Na autoputu motor radi ujednačeno, ulje je zagrijano i pravilno cirkulira, turbina održava stabilne okretaje, a DPF filter radi u optimalnim uvjetima. Mjenjač trpi manje stresa, kočnice se sporije troše, a temperatura i tlak unutar motora su stabilni. Velika kilometraža u takvim uvjetima često znači dugovječno, uredno vozilo.
Grad je mnogo zahtjevniji
Svaki hladni start povećava trošenje ležajeva i klipnih prstenova. Kratke gradske relacije rijetko dostižu idealnu radnu temperaturu, što dovodi do razrjeđivanja goriva u ulju, kondenzata u ispušnom sustavu i prekidanih regeneracija DPF-a kod dizelaša. Benzinski turbomotori nakupljaju talog u usisu, a automatski mjenjači prolaze kroz stotine ciklusa opterećenja. Kočnice i ovjes troše se znatno brže.
Serviserski uvid
Većina servisera potvrđuje: gradski auto s 100.000 km može pokazivati više trošenja nego auto s 300.000 km s autoputa. Kod dizelaša su česti problemi s DPF-om, istrošenim diznama i EGR ventilima, a kod benzinskih motora turbopunjači i lančani razvodi pate zbog neujednačenog opterećenja.
Rizici autoputa
Iako autoput nosi rizike – brze vožnje, vibracije, kamenčići koji oštećuju podnicu ili hladnjake, većina tih kvarova su jednostavni i jeftini za popravak. Gradska vožnja, s druge strane, može trajno ubrzati trošenje unutarnjih dijelova motora, što je skuplje za popravak.