Projekt All Eyes on Wagner (AEOW) objavio je novi izvještaj o aktivnostima plaćenika grupe Wagner u Maliju tokom prve godine što je ta paravojna grupa prisutna u zemlji. Analitičari su prikupljali sve javno dostupne informacije, medijske izvještaje, iskaze svjedoka i iskaze aktivista za ljudska prava koji su govorili o zločinima ruskih plaćenika. A zločini uključuju masovna uboistva, silovanja, pljačke i napade na civile. Autori izvještaja zaključuju da borci Wagnera ne samo da nisu pomogli malijskim vlastima, već su dodatno pogoršali stanje sigurnosti u toj zemlji, piše nezavisni ruski portal Meduza.
Zašto su borci PMC Wagner u Maliju i ko ih vodi?
Malijske se vlasti posljednjih godina bore protiv islamističkih separatista koji su zauzeli teritorij na sjeveru zemlje. Francuska vojska, a zatim i mirovne snage UN-a, prisutne su u zemlji od 2013. godine.
Od 2020. godine u Maliju su se dogodila dva državna udara. Rezultat čega je bio da je Assimi Goita postao privremeni predsjednik zemlje. U augustu 2022., nakon pogoršanja odnosa između francuske vojske i malijske vojne hunte, posljednji francuski vojnici koji su sudjelovali u protuterorističkim operacijama u Maliju napustili su zemlju.
U septembru 2021. pojavila se vijest da je nakon prekida odnosa sa zapadnim saveznicima vodstvo Malija raspravljalo o mogućnosti sporazuma s grupom Wagner. Kako su pisali zapadni mediji, ruski plaćenici su trebali obučavati malijske vojnike i osiguravati visoke dužnosnike. Rusko ministarstvo odbrane čak je i potvrdilo postojanje dogovora, ali je naglasilo da ruske vlasti nemaju ništa s tim. Zapad je osudio odluku o slanju Wagnerovih jedinica u Mali.
Autori AEOW izvještaja primijetili su da su političari i organizacije povezane s osnivačem Wagnera, Evgenijem Prigožinom, nekoliko mjeseci prije nego što su stigli Wagnerovi plaćenici, počeli malijsku javnost pripremati na sve veći utjecaj Rusije u Maliju.
Dio jedne takve proruske kampanje bili su i plakati koji su prikazivali Assimija Goitu uz Vladimira Putina. Obojica su bila obučena u vojne uniforme, držali su oružje, a na plakatu je pisalo i da ih narod Malija ‘podržava‘.
Odgovarajući u maju na pitanja novinara, Prigožin je opovrgnuo da se Wagner grupa nalazi u Maliju. Tada je kazao da su čak i priče o njenom samom postojanju ‘legenda‘. Ipak, četiri mjeseca kasnije priznao je da je 2014. osnovao plaćeničku grupu. ‘Gdje god postoje ruski plaćenici, stvarni ili izmišljeni, oni ne krše ljudska prava‘, dodao je.
Wagnerovi plaćenici se pridružili Oružanim snagama Malija
Izvještaji, nadalje, citiraju medijske napise da su kompanije Alpha Development i Marko Mining, kompanije povezane s Prigožinom i otvorene nakon raspoređivanja PMC Wagnera u zemlji, aktivno istraživale rudnike zlata u Maliju. Raniji izvještaji su govorili da kompanije povezane s Wagnerom istražuju i otvaraju rudnike zlata i u drugim afričkim zemljama u kojima su viđeni Wagnerovi borci.
Prema jednom takvom izvještaju, izvjesni 42-godišnji Ivan Maslov (kodno ime Miron), rođen na krajnjem istoku Rusije, i još dva neimenovana zapovjednika predvodili su Wagnerove plaćenike raspoređene u Maliju. Ukrajinska služba sigurnosti utvrdila povezanost Maslova s grupom Wagner. A baza podataka na ukrajinskoj web stranici Myrotvorets, specijaliziranoj za praćenje ruskih plaćenika, pokazuje da je Maslov sudjelovao u napadu na aerodrom u Lugansku 2014. Te da je možda bio svjedok ili sudionik u ubistvu ruskih novinara 2018. u Centralnoafričkoj Republici.
Prva Wagnerova baza u Maliju, pokazala su istraživanja, postavljena je nedaleko od zračne luke u glavnom gradu te zemlje, Bamaku. Satelitske slike pokazuju da je izgradnja tamošnjeg kampa započela u novembru 2021. Te da su do kraja septembra 2022. na tom području bile vidljive različite strukture. Uključujući kasarne, nekoliko centralnih zgrada i skladišta.
Povećanje broja Wagnerovih plaćenika
Tokom godina je Wagnerovih plaćenika u Maliju bilo sve više i više. Organizacije koje se bave analizom podataka, ACLED i Menastream, utvrdile su da je do sredine aprila bilo devet baza Wagnera u zemlji. A operacije koje su uključivale ruske plaćenike provedene su na više od 32 lokacije u centralnom i sjeveroistočnom Maliju. U junu je The New York Times izvijestio da je više od 1000 ruskih plaćenika raspoređeno u otprilike 15 baza i kontrolnih tačaka širom Malija.
Ruski su se plaćenici pridružili Oružanim snagama Malija (FAM) u protuterorističkim operacijama. Uključujući one protiv pobunjenika iz džihadističke grupe Jama’at Nusrat ul-Islam wa al-Muslimin (JNIM). Tokom tih operacija bilo je čak šest slučajeva u kojima su džihadisti ubili ili ranili protivničke borce, kažu autori izvještaja.
Nakon što su Wagnerovi borci stigli u Mali, lokalno stanovništvo počelo je optuživati plaćenike za ubistva, mučenja, otmice, pljačke, seksualne napade i zastrašivanja. U tome je često sudjeovala i lokalna vojska. Malijske vlasti istražuju neke od tih slučajeva.
Masovna ubistva tokom ‘antiterorističkih’ operacija
Dokument All Eyes on Wagner (AEOW) sadrži nekoliko izvještaja i svjedočanstava o masovnim ubistvima. Te pogubljenjima bez suđenja, seksualnom nasilju, proizvoljnim hapšenjima, pljačkanju i zastrašivanju civila. Sveukupno, stoji u izvještaju, Wagnerovi vojnici sudjelovali su u 370 takvih epizoda. U većini slučajeva nasilje je bilo usmjereno na pripadnike naroda Fulani, koji su povezani s naoružanim islamskim grupama u Maliju.
Među najpoznatijim incidentima, koje su dokumentirale grupe za ljudska prava, su masakri civila u selima Dogofry i Moura gdje je, prema konzervativnim procjenama, ubijeno preko 330 civila.
Prema riječima svjedoka, u februaru su Wagner i vojnici FAM-a uhapsili nekoliko mještana koji su se vraćali s tržnice. Wagnerovci i vojnici FAM-a obilazili su sela, hapsili i pljačkali. Human Rights Watch je izvijestio da je oko 40 ljudi uhapšeno i zatim nestalo tokom ove operacije.
Stravični zločini
Početkom marta u Dogofryju su otkrivena pougljenjena tijela najmanje 35 muškaraca, među njima i nekoliko nestalih uhapšenih. Jedan od stanovnika s kojim su razgovarale grupe za ljudska prava rekao je da su tijela bila naslagana na hrpe, Nekima od žrtava su bile zavezane oči ili ruke. Također, povrede ukazuju na to da su ljudi ubijeni vatrenim oružjem i noževima.
Kasnije tog mjeseca, još je najmanje 300 ljudi ubijeno tokom ‘protuterorističke‘ operacije u gradu Moura, koji je bio pod kontrolom džihadista. Svjedoci kažu da je 27. marta ujutro u blizini gradske tržnice tridesetak džihadista razmijenilo vatru s vojnicima koji su stigli helikopterom. Kao rezultat toga, ubijeno je nekoliko islamista, lokalnih stanovnika i najmanje dva strana vojnika, vjerovatno ruskih plaćenika.
Nakon toga, tvrde svjedoci, vojnici koji su krenuli u potragu za pobunjenicima te blokirali izlaze iz grada. Pobili sve koji su pokušali pobjeći te uhapsili i ispitivali stotine civila, uglavnom muškaraca. Prilikom hapšenja oduzeli su im mobitele i druge dragocjenosti.
Zatočene su ljude potom podijelili u nekoliko grupa i selektivno ubijali. Preživjeli kažu da su pripadnici etničkih grupa Bobo i Bella (ime koje je u historiji narod Tuarega koristio za označavanje robova) bili prisiljeni kopati masovne grobnice. Prema svjedocima, među žrtvama masakra su bili i civili i džihadisti koji su sakrili oružje i pokušali pobjeći od vojske.
Uspješna ‘protuteroristička‘ organizacija
Operacija je završila 31. marta. Prema grupama za ljudska prava, u njoj je sudjelovalo oko 100 ‘bijelih‘ vojnika koji nisu govorili francuski. Mještani su kazali kako misle da je riječ o Rusima iz grupe Wagner. Džihadisti također vjeruju da su Wagner i vojnici FAM-a odgovorni za masakr.
Malijske vlasti grupu su opisivale kao uspješnu ‘protuterorističku‘ organizaciju. Ministarstvo odbrane zemlje saopštilo je da su između 23. marta i 31. marta ubijena 203 ‘terorista‘. A uhapšena je 51 osoba. Ministarstvo nije spominjalo civilne žrtve.
Sudionici projekta AEOW razgovarali su i sa svjedocima drugih sličnih događaja u Maliju u kojima su sudjelovali pripadnici grupe Wagner.
Autori izvještaja također navode nekoliko slučajeva u kojima su ruski plaćenici pokušali prebaciti krivnju za masakre na francuske vojnike.
21. aprila društvenim su medijima kružile vijesti da je nakon odlaska francuskih snaga u blizini vojne baze u Gossiju pronađena masovna grobnica. U izvještaju se navodi da su Rusi pokušali povezati masovnu grobnicu s viješću da su francuske snage uhapsile šest osoba u blizini baze tokom protuterorističke operacije prethodnog dana. Francusko zapovjedništvo saopštilo je da su nakon ispitivanja svi uhapšeni pušteni ili predani malijskim vlastima.
Francuzi razotkrili podvalu Wagnera
Novinari, analitičari i glavni štab francuske vojske došli su do zaključka da je Twitter račun koji je prvi objavio rusku verziju događaja, lažan i povezan ili s ruskim trolovima ili s plaćenicima.
Francusku verziju događaja dokazuje činjenica da su Francuzi napustili bazu 19. aprila, predavši je FAM-u. Nakon ruskog pokušaja da diskreditira francusku vojsku, Francuska je 20. aprila objavila fotografije drona na kojima se vide malijska vojska i ruski plaćenici u Gossiju. 21. aprila francuski dron snimio je ‘bijelce‘ u vojnim odorama kako donose tijela u bazu, pokrivajući ih pijeskom, a potom i masovne grobnice. Autori izvještaja sugeriraju da su neka od tijela možda bila žrtve službene ‘protuterorističke‘ operacije FAM-a koja se dogodila u gradu Homboriju 19. aprila. U Homboriju je toga dana bilo hapšenja i pucnjave, kao i eksplozije u automobilu FAM-a u kojoj je ubijen Wagnerov vojnik, što sugerira da su u sve umiješani ruski plaćenici.
Izvansudska ubistva, seksualno nasilje i zastrašivanje civila
Početkom maja anonimni izvor poslao je AEOW-u fotografije koje su nekoliko mjeseci ranije kružile po zatvorenim WhatsApp grupama. Prikazivale su tijela dvojice ubijenih muškaraca. Prema izvoru, vjeruje se da su se ubistva dogodila 27. marta, na cesti u centralnom Maliju. Vojne operacije i nasilje nad mještanima prijavljeni su u isto vrijeme i u istoj regiji kao i navodna ubistva.
Analitičari su nakon pregleda fotografija zaključili da su ubijeni borci JNIM-a vjerovatno poginuli u oružanom okršaju s vojnicima Wagnera i FAM-a. Sudeći prema fotografijama, naoružani džihadisti su bili na motorima kada su naišli na vojsku.
Na fotografijama je još pet osoba, od kojih su dvije osobe crnci. Autori izvještaja zbog uniforme misle da je jedan od muškaraca borac FAM-a. Još dvojicu nije moguće identificirati ni po uniformama ni po oružju. Peti, bijeli vojnik, nosi jaknu i hlače s maskirnim uzorkom kakav je bio i na uniformama grupe PMC Wagner u januaru 2022. Analitičari vjeruju da se radi o Wagnerovom borcu.
Wagner je pljačkao stanovnike sela
AEOW ne vjeruje da je moguće da se na fotografijama s ubijenima nalaze francuski vojnici. Jer su im malijske vlasti u decembru 2021. zabranile provođenje operacija u određenim dijelovima zemlje, uključujući regiju u kojoj su se dogodila ubistva.
Prema nekoliko izvora iz Malija, plaćenici grupe Wagner opljačkali su stanovnike sela. Prema medijskim izvještajima, Wagnerovi borci ponekad su zauzimali lokalne kuće bez pristanka njihovih vlasnika. Izvještaj AEOW-a kaže da su u nekim slučajevima, kako bi izbjegli curenje informacija, plaćenici presjekli komunikacije s gradovima.
U septembru su preko lokalnih WhatsApp kanala okrivili ruske borce za napad na konvoj koji je prevozio zlato. Vozači konvoja navodno su vezani i pretučeni tokom napada. AEOW sugerira da malijske vlasti nisu mogle nastaviti plaćati plaćenike za njihove usluge, što su potvrdili izvori s kojima je razgovarala Meduza.
Bilo je i medijskih izvještaja o borcima FAM-a i ruskim plaćenicima koji napadaju žene u selu Nia Ouro. Pripadnici Wagnera su ih navodno natjerali da se skinu i slikali su se s njima. Nakon čega je nekoliko mještanki seksualno zlostavljano. Malijska vojska je nakon toga najavila istragu o incidentu.
PMC Wagner je eskalirao sukob i povećao nasilje u Maliju
Izvještaj AEOW-a kaže da sudjelovanje boraca Wagnera u ‘protuterorističkim‘ operacijama malijskih vlasti nije dovelo do uspjeha tih operacija. Zapravo, prisutnost Wagnera pogoršala je sigurnosnu situaciju u zemlji.
U maju je UN izvijestio da se broj slučajeva kršenja ljudskih prava koje je počinila malijska vojska nad civilima povećao deset puta od kraja 2021. do prvog tromjesečja 2022. ACLED procjenjuje da su borci FAM-a i grupe PMC Wagner ubili najmanje 456 civila između januara i aprila ove godine.
U oktobru su SAD izvijestile da se nakon dolaska ruskih plaćenika broj terorističkih napada u Maliju povećao za 30 posto u posljednjih šest mjeseci.
Mnogi Malijci bili su prisiljeni napustiti zemlju zbog sukoba koji su u toku i pobjeći u susjednu Mauritaniju. Prema visokom sekretaru Ujedinjenih naroda za izbjeglice, više od 15.000 građana Malija preselilo se u pogranična područja zemlje od januara 2022. Ukupna populacija Malija je 21,7 milion ljudi.
