Osim po tragičnim događajima u Dobrovoljačkoj ulici, 3. maj 1992. godine, široj javnosti je poznat po oslobađanju predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića koji je trebao biti ubijen.
JNA je, podsjetimo, zadržala delegaciju po povratku sa mirovnih pregovora iz Lisabona, a general Milutin Kukanjac htio je izmjestiti vojnu komandu iz Sarajeva i ubiti Aliju Izetbegovića. Dramatične događaje bh. javnost je pratila posredstvom „Dnevnika“ Televizije Sarajevo kojeg je vodio Senad Hadžifejzović.
Jusfuf Pušina , tadašnji ministar policije je podsjetio da je predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović u tom momentu bio personifikacija opstanka BiH.
- Njegovim ubistvom Bosna bi prestajala da postoji – kazao je Jusuf Pušina ministar unutrašnjih poslova RBiH sjećajući se događaja prije 25 godina
Tada su navodno, ključnu ulogu imali i Bakir Alispahić tadašnji, načelnika Centra službi bezbjednosti Sarajevo i Enesa Bezdroba, načelnika PS Stari Grad u pripremi akcije oslobađanja Alije Izetbegovića. Pušina je kazao da su radili glavom, ali i srcem.
''Svemu što se događalo u pogledu odbrane i aktivnosti branitelja je prethodila priprema. Mislite da bi bilo moguće razmijeniti Kukanjca za Izetbegovića da branitelji nisu izvršili ozbiljnu i vrlo kompleksnu operaciju. Greška se nije smjela desiti - tvrdio je tada Pušina.
Inače, bivša JNA, odnosno tada već Vojska SR Jugoslavije, je tenkovima napala zgradu Predsjedništva BiH i većinu linija odbrane grada. Tenkovi su došli nekoliko desetina metara od zgrade državnog vrha, no nisu uspjeli u svojoj nakani. Glavna pošta u Sarajevu je zapaljena, čime je u gradu prekinuta svaka komunikacija. Niški specijalci, koji su imali zadatak da presijeku Sarajevo, od zgrade Predsjedništva bili su udaljeni svega 30 metara.
Napad je odbijen, a faktički goloruki građani su uz pomoć MUP-a i Patriotske lige zaustavili su udar dobro organizirane JNA.
Branitelji su uspjeli i opkoliti kasarnu na Bistriku u kojoj je bila smještena komanda JNA Druge vojne oblasti kojom je komandovao general Milutin Kukanjac.
Uz posredovanje međunarodne zajednice, ali i čvrstinom tadašnjih branitelja dogovorena je razmjena Izetbegovića i delegacija za Kukanjca i vojnike iz kasarne.
''Ne treba zanemariti ulogu ostalih patriota koji su pomogli da taj 2. maj završi na najbezbjedniji način. Tu mislim i na Zelene beretke, članove Patriotske lige.
Nekadašnji ministar unutrašnjih poslova kazao je 2. i 3. maja 1992. godine možda nije bilo spektakularne akcije, ali da su u svojoj suštini to najznačajniji datumi u odbrani Bosne.
''Da nismo sačuvali Predsjedništvo BiH ne bismo imali ni vrhovnu komandu. Mnogi od onih koji su dali nemjerljiv doprinos danas su zaboravljeni. Sve ono što je lijepo i što BiH čini državom to se zaboravlja, a negativne konotacije se glorificiraju do maksimuma – kazao je Pušina za medije.
Sarajevo je od 1992. do 1995. godine prošlo kroz najdužu opsadu jednog grada u historiji, 1.425 dana sa više od 11.500 ubijenih i 1.600 djece