Razorni zemljotres koji je pogodio Tursku 6. februara izazvao je smrt najmanje 45.000 ljudi. Milioni su ostali bez krova nad glavom u gotovo desetak gradova.
Neposredna šteta je procijenjena na 34 milijarde dolara. To je otprilike 4% godišnje privredne proizvodnje zemlje, prema podacima Svjetske banke.
Ali, neizravni trošak potresa mogao bi biti puno veći. Oporavak neće biti ni lagan ni brz, prenosi CNN.
Zemljotres ostavio strašne posljedice
Tursko poduzetništvo i poslovna konfederacija procjenjuje ukupne troškove potresa na 84,1 milijardu dolar. Od toga lavovski udio otpada na stambene objekte, oko 70,8 milijardi dolara. Izgubljeni nacionalni dohodak se procjenjuje na 10,4 milijarde i izgubljenim radni dani na 2,91 milijardu dolara.
"Ne sjećam se bilo kakve ekonomske katastrofe na ovo, nivou u historijiu Republike Turske", rekao je Arda Tunca, istanbulski ekonomist iz PolitikYola.
Tursko ekonomija usporavala je i prije potresa. Neortodoksna monetarna politika vlade uzrokovala je značajnu inflaciju. To je dovelo do daljnje nejednakosti prihoda i valutne krize zbog koje je lira prošle godine izgubila 30% svoje vrijednosti u odnosu na dolar.
Turska privreda porasla je 5,6 posto prošle godine, objavio je Reuters pozivajući se na službene podatke.
Ekonomisti kažu da će se te strukturne slabosti pogoršati zbog potresa. Mogle bi mogle odrediti tok predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji se očekuju sredinom maja.
Ipak, Tunca kaže da iako je fizička šteta od potresa kolosalna, trošak za BDP zemlje neće biti tako izražen u usporedbi s potresom u Izmitu 1999. godine.
Zemljotres je tada pogodio industrijsko središte zemlje i ubio više od 17.000 ljudi.
Prema OECD-u, područja pogođena tim potresom činila su trećinu BDP-a zemlje.
Najviše pogođene pokrajine
Pokrajine koje su najviše pogođene potresom od 6. februara predstavljaju oko 15% stanovništva Turske.
Prema Turskoj poduzetničkoj i poslovnoj konfederaciji, oni doprinose 9% nacionalnog BDP-a, 11% poreza na dohodak i 14% prihoda od poljoprivrede i ribarstva.
"Ekonomski rast bi se isprva usporio, ali ne očekujem recesijsku prijetnju zbog potresa", rekla je Selva Demiralp, profesorica ekonomije na Univerzizetu Koc u Istanbulu.
"Ne očekujem da će utjecaj na ekonomski rast biti veći od 1 do 2 postotna boda."
Sve je više kritika o spremnosti zemlje za zemljotres, bilo putem politika za ublažavanje ekonomskih posljedica ili sprečavanja razmjera štete koja je nastala u katastrofi.
Kako će Turska obnoviti svoje privredu i zbrinuti nove beskućnike još nije poznato. Ali, moglo bi se pokazati ključnim u određivanju političke sudbine predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Tvrde to analitičari i ekonomisti, dok Erdogan traži još jedan mandat na vlasti.
Vladin budžet za 2023., objavljen prije zemljotresa, planirao je povećanje potrošnje u izbornoj godini. Predviđen je manjak od 660 milijardi lira (34,9 milijardi dolara).
Vlada je već najavila neke mjere za koje su analitičari rekli da su osmišljene kako bi ojačale Erdoganovu popularnost.
To uključuje povećanje minimalne plaće od gotovo 55 posto, prijevremeno penzionisanje i jeftinije stambene kredite.
Jaka pozicija vlade
Ekonomisti kažu da je fiskalna pozicija Turske jaka.
Njen budžetski deficit, u poređenju s privrednim rezultatom, manji je od deficita drugih tržišta u razvoju poput Indije, Kine i Brazila. To vladi daje prostora za trošenje.
"Turska polazi od pozicije relativne fiskalne snage", rekla je Selva Bahar Baziki iz Bloomberg Economicsa.
“Potrebna potrošnja zbog potresa vjerovatno će rezultirati time da vlada probije svoje proračunske ciljeve. S obzirom na velike humanitarne gubitke, ovo bi bila godina za to.”
Javna potrošnja povezana s potresom procjenjuje se na 2,6% BDP-a u kratkom roku, rekla je ona za CNN. No, na kraju bi mogla doseći čak 5,5%.
Vlade obično pokrivaju manjkove u proračunu tako što se dodatno zadužuju ili povećavaju poreze. Ekonomisti kažu da su obje vjerojatne opcije.
Ipak, oporezivanje nakon potresa već je osjetljiva tema u zemlji. Moglo bi se pokazati riskantnim u izbornoj godini.
Nakon potresa 1999. Turska je uvela "porez na potres". On je isprva uveden kao privremena mjera za ublažavanje ekonomske štete. Međutim, postao je kasnije stalni porez.
U zemlji postoji zabrinutost da je država možda protraćila te porezne prihode. Opozicioni čelnici pozivaju vladu da bude transparentnija u pogledu onoga što se dogodilo s prikupljenim novcem.
Na pitanje 2020. godine, Erdogan je rekao da novac "nije potrošen nenamjenski".
Od tada, vlada nije ništa više rekla o tome kako je novac potrošen.
Emocije su uzburkane
"Sredstva stvorena za pripravnost u slučaju potresa korištena su za projekte kao što su izgradnja cesta, izgradnja infrastrukture itd., osim pripravnosti u slučaju potresa", rekao je Tunca.
Analitičari kažu da je prerano reći kakav će tačan utjecaj imati ekonomski pad na Erdoganove izglede za reizbor.
Emocije su uzburkane u Turskoj zbog pitanja o odgovoru države na smrtonosni zemljotres. Predsjednikov rejting bio je nizak čak i prije potresa. U decembarskoj anketi koju je provela turska istraživačka kompanija MetroPOLL, 52,1% ispitanika nije odobravalo njegovo obavljanje posla predsjednika.
Istraživanje mjesec ranije pokazalo je da "tanka" većina birača ne bi glasala za Erdogana da se izbori održavaju na taj dan.
Dvije ankete prošle sedmice, međutim, pokazale su da turska opozicija nije dobila novu podršku, objavio je Reuters.
Djelomični razlog bio je neuspjeh da imenuje zajedničkog kandidata, a drugi dio nepostojanje opipljivog plana za obnovu područja razorenih potresom.
Većina pokrajina koje su bile najteže pogođene potresom glasala je za Erdogana i njegovu vladajuću AK stranku na izborima 2018. godina. No, u nekim od tih pokrajina Erdogan i AK stranka su pobijedili s malom većinom.
Te pokrajine su jedne od najsiromašnijih u zemlji, navodi Svjetska banka.
Istraživanje koje su proveli akademici Evren Balta sa Univerziteta Ozyegin i Seda Demiralp sa Univerziteta Isik, otkrilo je da, dok je visoka stranačka pripadnost birača vladajuće AK stranke snažna prepreka prebjegu glasača, ekonomski i demokratski neuspjesi mogli bi preokrenuti ravnotežu.
"Naši podaci pokazuju da će ispitanici koji kažu da mogu spojiti kraj s krajem vjerovatnije ponovo glasati za AKP", zaključuje istraživanje.
"Međutim, jednom kad sve lošiji ekonomski temelji gurnu više ljudi ispod granice siromaštva, povećava se mogućnost prebjega."
To bi moglo omogućiti opozicionim strankama da uzmu glasove od sadašnjih vladara "unatoč identitetskim podjelama ako ciljaju na ekonomski i demokratski nezadovoljne birače putem jasnih poruka".
Za Tuncu, ekonomske posljedice potresa predstavljaju pravi rizik za Erdoganove izglede.
"Magnituda društvenog potresa u Turskoj mnogo je veća od one tektonske. U toku je natezanje između vlasti i opozicije. Čini se da će pobjednik biti nepoznat do samog kraja izbora”, rekao je Tunca.
