Analiza 5000 godina starog kravljeg zuba mogla bi promijeniti naše razumijevanje o tome kako je nastao Stonehenge. Stručnjaci vjeruju da su životinje mogle igrati ključnu ulogu u transportu kamenja težeg od četiri tone na udaljenost veću od 200 kilometara.
Kravlji zub star 5000 godina otkriva fascinantne tragove
Naučnici Britanskog geološkog zavoda (BGS), Univerziteta u Cardiffu i University Collegea u Londonu proveli su revolucionarno istraživanje neolitskog kravljeg zuba otkrivenog još 1924. godine na južnom ulazu u Stonehenge.
Rezultati su pokazali da zub potiče iz perioda između 2995. i 2900. godine pr. n. e. te da je životinja dolazila iz Walesa – regije poznate po tzv. plavom kamenju koje čini dio strukture Stonehengea.
Profesor Michael Parker Pearson sa Univerziteta UCL Archaeology ističe:
“Ovo je još jedan fascinantan dokaz veze Stonehengea s jugozapadnim Walesom, odakle potiče njegovo plavo kamenje. To otvara primamljivu mogućnost da je stoka pomogla u prenošenju kamenja.”
Detaljna analiza otkriva tajne ishrane i putovanja krave
Kako bi otkrili više o njenom porijeklu, naučnici su zub prerezali na devet horizontalnih dijelova. Proučavali su izotope ugljika, kisika, stroncija i olova, što im je omogućilo rekonstrukciju ishrane, okruženja i kretanja životinje.
Istraživanje je otkrilo da se ishrana krave mijenjala sezonski, što sugerira da su izvori hrane dolazili iz različitih geoloških područja. Stručnjaci vjeruju da je životinja mogla biti sezonski premještana ili da je hrana za nju dopremana iz udaljenih krajeva, prenosi Indy100.
Profesorica Jane Evans, počasna istraživačka saradnica BGS-a, naglašava važnost ovog otkrića:
“Ova studija otkrila je neviđene detalje o šest mjeseci u životu krave, pružajući prvi dokaz o kretanju stoke iz Walesa. Kriška jednog zuba ispričala nam je izvanrednu priču i, kako se pojavljuju novi naučni alati, vjerujemo da ćemo otkriti još više.”
Veza s plavim kamenjem i gradnjom Stonehengea
Analiza izotopa olova pokazala je da je krava u početku boravila na području s paleozojskim stijenama, poput onih koje se nalaze u Pembrokeshireu, gdje je pronađeno i poznato plavo kamenje Stonehengea.
To je navelo naučnike na zaključak da bi krava mogla biti dovedena na Salisburyjsku ravnicu, mjesto na kojem se nalazi Stonehenge, te da je možda bila dio većeg logističkog procesa transporta kamenja. Prema procjenama, ono je prevoženo oko 200 kilometara.
Profesor Richard Madgwick sa Univerziteta u Cardiffu naglašava važnost ovog pristupa:
“Ovo istraživanje pružilo je ključne nove uvide u biografiju ove enigmatične krave čiji su ostaci pohranjeni na tako važnoj lokaciji. Tako često velike naracije dominiraju istraživanjima, ali detaljna analiza jednog jedinog zuba pruža potpuno novi pogled na priču o Stonehengeu.”
Prethodna otkrića potvrdila povezanost s Walesom
Ovo najnovije istraživanje nadovezuje se na studiju iz 2015. godine, koja je pokazala da izvori tzv. plavog kamenja Stonehengea potiču iz praistorijskih kamenoloma u brdima Preseli u Pembrokeshireu, udaljenima čak 225 kilometara od same znamenitosti.
Nova analiza daje još jače dokaze da je transport kamenja bio ogroman logistički podvig u kojem je možda sudjelovala i stoka, a rezultati su objavljeni u uglednom časopisu The Journal of Archaeological Science.