Administracija aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa održavala je tajne sastanke s predstavnicima kanadske separatističke grupe Alberta Prosperity Project (APP), koja se zalaže za otcjepljenje pokrajine Alberte od Kanade, objavio je Financial Times, pozivajući se na diplomatske izvore.
Riječ je o političkom potezu koji je izazvao zabrinutost u Ottawi, ali i šire, s obzirom na to da Alberta, zbog svoje ekonomske snage i strateške važnosti, ima poseban značaj ne samo za Kanadu već i za Sjedinjene Američke Države.
Tajni sastanci i plan za referendum
Prema navodima Financial Timesa, čelnici APP-a su se od aprila 2025. godine tri puta sastali s dužnosnicima američkog State Departmenta u Washingtonu, a novi sastanak planiran je za februar ove godine. Na tim sastancima, kako se navodi, separatisti iz Alberte žele zatražiti zajam od 500 milijardi dolara, koji bi služio za finansiranje potreba pokrajine u slučaju pokretanja procesa nezavisnosti.
Indirektnu potvrdu ovih kontakata dao je pravni savjetnik APP-a Jeff Rath, koji je prisustvovao sastancima i izjavio da su Sjedinjene Američke Države „izuzetno uzbuđene zbog ideje slobodne i neovisne Alberte“. Rath je pritom ustvrdio da APP ima snažnije veze s Trumpovom administracijom nego što ih ima kanadski premijer Mark Carney.
Separatistički pokret trenutno prikuplja potpise za referendum o nezavisnosti. Ukoliko do 2. maja uspiju prikupiti potrebnih 178.000 potpisa, građani Alberte bi se na referendumu trebali izjasniti o pitanju: da li pokrajina treba napustiti Kanadu i postati nezavisna država.
„Kanadski Teksas“ i američki interes
Alberta se često naziva „kanadskim Teksasom“, ne samo zbog konzervativnih političkih stavova dijela stanovništva, već i zbog svoje ekonomske moći. Ova pokrajina prostire se na oko 660.000 kvadratnih kilometara, ima približno 4,3 miliona stanovnika i najveći je proizvođač nafte i plina u Kanadi, pri čemu čak 75 posto izvoza ide u Sjedinjene Američke Države.
U Alberti se nalaze i dva najveća petrokemijska proizvođača u Sjevernoj Americi, a proizvodi iz ove pokrajine izvoze se širom svijeta. Upravo zbog toga Alberta ima snažnije ekonomske veze s SAD-om nego s pojedinim dijelovima Kanade, što dodatno podgrijava separatističke narative.
Ipak, podrška otcjepljenju u samoj Alberti zasad je ograničena. Prema anketi Ipsosa od 23. januara, samo 28 posto stanovnika podržalo bi otcjepljenje od Kanade. Premijerka Alberte Danielle Smith navela je da većina građana, prema dostupnim istraživanjima, nije za nezavisnost, iako je priznala da se separatističke ideje sve češće pojavljuju u javnom prostoru.
Američki zvaničnici, s druge strane, sve otvorenije govore o Alberti kao potencijalnom budućem partneru. Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je tokom nedavnog boravka u Davosu da je „Alberta prirodni partner SAD-a“, što je izazvalo dodatne sumnje u stvarne namjere Washingtona.
Trump je ranije izjavljivao da je granica između SAD-a i Kanade „umjetno povučena linija“, a početkom godine na društvenim mrežama objavio je i izmijenjenu sliku američke zastave koja prekriva Kanadu, Grenland i Venezuelu.
Kanadski premijer Mark Carney u međuvremenu je poručio da se svjetski poredak mijenja i da se Kanada, kao i druge srednje i manje države, mora prilagoditi, diverzificirati trgovinske partnere i smanjiti strateške zavisnosti. Ipak, kanadski zakoni jasno propisuju da se nijedna pokrajina ne može jednostrano otcijepiti, te da bi eventualna „jasna većina“ na referendumu tek otvorila dug i složen proces pregovora sa saveznom vladom i ostalim pokrajinama.