Jedan od glavnih uzroka nesreća, bez dileme, jeste nepoštovanje prava prvenstva prolaza. Prema Institutu za sigurnost na putevima (Insurance Institute for Highway Safety), to je vodeći uzrok nesreća među vozačima starijim od 70 godina, posebno na prilazima autoputeva gdje se spajaju trake. U svojoj knjizi Uncommon Carriers, o dugolinijskim kamiondžijama, John McPhee ističe da „sanjari“ u traci za spajanje stalno izazivaju frustraciju kod vozača kamiona od 36 tona. Još jedan aspekt nepoštovanja prvenstva prolaza, češći u gradovima, je ignorisanje znakova stop i crvenog svjetla. Vozači koji dolaze iz drugih smjerova očekuju da je raskrsnica slobodna kada se na njihovom semaforu upali zeleno svjetlo. Opet, predvidivost je ključna.
1. Vožnja i umor
Vožnja kad ste pospani jednako je opasna kao vožnja u alkoholiziranom stanju. Ako tijelu treba san, ono će ga uzeti – bez obzira gdje se nalazite. Umorni vozači imaju sporije reflekse i lako mogu zaspati za volanom. Takve nesreće obično se dešavaju na brzim cestama, a vozači često ni ne pokušaju izbjeći sudar jer zaspu neposredno prije udara. Neki luksuzni automobili već imaju sisteme koji upozoravaju na pospanost, ali najpametnije rješenje je da stanete i odmorite se. Kasniti malo je mala cijena za vlastiti život i sigurnost drugih, piše CarAndDriver.
2. Prebrza vožnja
Brzina je drugi najveći uzrok saobraćajnih nesreća, odmah nakon alkohola. Što se brže krećete, sudar je opasniji – jednostavno pravilo fizike. Osim toga, rizik raste kad se vozi znatno brže ili sporije od ostalih učesnika u saobraćaju. Kada se svi kreću približno istom brzinom, vožnja je sigurnija.
3. Vožnja uz sporednje radnje
Mobilni telefon, šminkanje, jedenje u vožnji – sve to skreće pažnju s puta. Prema podacima NHTSA, u svakom trenutku na cesti se nalazi oko 660.000 vozača koji voze dekoncentrisano. Čak je dokazano da je dopisivanje za volanom jednako opasno kao vožnja u pijanom stanju. Ako već mislite multitaskati, sjetite se da upravo zbog takvih vozača raste ideja o samovozećim automobilima.
4. Prebrza vožnja u lošim vremenskim uvjetima
Kad pada kiša, snijeg ili je cesta klizava – usporite. To je najbolji način da izbjegnete nesreću. Pogotovo jer ni pogon na sva četiri točka nije čarolija koja će spriječiti proklizavanje. Statistike kažu da je 24% nesreća povezano s vremenskim uvjetima.
5. Vožnja blizu kamiona (drafting)
Vožnja „u zavjetrini“ iza šlepera možda štedi gorivo, ali je krajnje opasna. Ako vozač kamiona naglo zakoči, imate manje od dvije sekunde da reagujete – a često vas ni ne vidi u retrovizoru. Razlika u visini prikolice i automobila može dovesti do katastrofalnih posljedica.
6. Divlja vožnja
Nagla kočenja, ubrzanja, provlačenje između traka, preticanje s desne strane… sve to povećava šanse za nesreću. U mnogim državama, vožnja više od 30 km/h iznad ograničenja smatra se nasilničkom vožnjom i kažnjava se visokim kaznama ili čak zatvorom. Najčešće je povezana s mlađim vozačima, posebno muškarcima.
7. Vožnja bez pojasa
Pojas spašava živote – preko 75.000 između 2004. i 2008. godine, prema NHTSA. Airbagovi jesu važni, ali su dizajnirani da rade zajedno s pojasom. Većina nesreća dešava se blizu kuće i pri manjim brzinama, pa „samo idem do prodavnice“ nikad nije dobar izgovor.