U okviru Tezkiretname, programa institucionalnog datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci upriličeno obilježavanje 80 godina od rođenja muftije banjalučkog 1988-1998 godine Ibrahim-ef. Halilovića.
Program su organizirali Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo banjalučko i Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Obilježavanju su prisustvovali reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović, direktor Uprave za vjerske poslove hafiz Mensur-ef. Malkić, muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović kao i vojni muftija Nesib-ef. Hadžić te direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jusić.
Obraćajući se na današnjem skupu, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović kazao je da lično osjeća žal što Ibrahim-ef. Halilovića nije bolje poznavao.
''Muftija Halilović nije bio samo vjerski lider, nego istinski pastir svog naroda i čovjek koji je svaku brigu svog džemata proživljavao kao vlastitu', kazao je reisul-ulema.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i dalje osjeća duhovni trag rahmetli muftije Halilovića, kao dijela svih nas, dodao je reisul-ulema.
'Kroz priče onih koji su s njim dijelili najteže dane jasno se ocrtava lik čovjeka čije je posvećenost vjeri i privrženost zajednici bila apsolutna', istakao je reisul-ulema.
Lik i djelo rahmetli muftije Halilovića je zlatna karika u historijskom nizu bosanskohercegovačke uleme koja se u različitim epohama i teškim prilikama ponijela na sličan beskopromisan način.
'Njegovo držanje u Banjoj Luci priziva u sjećanje historijski usud i hrabrost mostarskog muftije Ali Fehmi-ef. Džabića koji je na prekretnici stoljeća stao na čelo borbe za vjersko-prosvjetnu autonomiju ne žaleći ni vlastitog položaja, pa ni domovine. Ono što je Džabić bio u borbi za identitet i dostojanstvo pod tuđinskom upravom muftija Halilović je bio pod kišom mržnje i razaranja u našoj domovini', kazao je reisul-ulema.
I Džabić i Halilović pokazatelji su da muftijska ahmedija nije ukras već štit naroda i vjere.
'Ono što nas kod muftije Halilovića najviše inspiriše jeste upravo njegova hrabrost i svjesna žrtva da tokom agresije na BiH ostane u Banjoj Luci u trenucima kada se sistemski uništavalo sve što je muslimansko i kada je život visio o koncu bio je čin vrhunskog herojstva. Muftija Halilović nije pobjegao iz Banje Luke. Izabrao je da ostane i bude živi štit dostojanstva svog naroda', naglasio je reisul-ulema.
Ibrahim-ef. Halilović znao je da je imamska služba velika odgovornost, istakao je predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan.
'On je uistinu bio osoba koja je više govorila svojim djelima negoli riječima. Možda ga najbolje opisuje rečenica kada je svojoj supruzi Emini kazao da će ostati u Banjoj Luci tokom agresije na BiH sve dok u njoj ima jedan musliman', naglasio je Duzan.
U vremenu kada su džamije rušene i kada više ništa nije ostalo od vjerskih objekata na banjalučkoj regiji, rahmetli muftija Halilović govorio je kako je svaki imam pokretna džamija, a džematlija šehadet.
'Taj stav bio je vizionarski, jer upravo kada su mladi imami nakon agresije na BiH počeli dolaziti na prostor Muftijstva banjalučkog, gdje nije bilo džamija i minimalan broj džematlija, upravo su imami bili pokretne džamije i džemati', dodao je Duzan.
Predsjednik Udruženja ilmijje zahvalio je Muftijstvu banjalučkom i muftiji Ismail-ef. Smajloviću koji su dali mogućnost da se ovakav skup organizira u Sarajevu.
'Sredina u kojoj je rahmetli muftija živio bila je obogaćena njime, iako je ta sredina nastojala na svaki način da umanji njegovu vrijednost i veličinu. Zabranom njegovog ukopa u haremu Ferhadije u Banjoj Luci pokazali su kako su ga se bojali dok je bio živ, a još više kada je preselio', dodao je Duzan.
Muharem-ef. Omerdić upoznao je rahmetli muftiju Halilovića tokom školovanja u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Kroz druženje u horskoj sekciji i posjete džematima, Omerdić se mogao uvjeriti o kakvoj se ličnosti radi.
'Kasnije kao imam u Pruscu imao sam priliku zajednički sa njim organizirao seminare za imame. Posebno mi ostaje u sjećanju naše posjete putevima Islamske kulture kroz Semerkand, Taškent i Buharu, kada sam rahmetli muftiju još bolje upoznao', prisjetio se Omerdić.
Tokom agresije na BiH stalno su komunicirali, kada bi se za to stvorili uslovi, dodao je Omerdić.
'Pitao sam ga za zdravlje i čak su mu dvaput preporučivali da ide iz Banja Luke, ali on je to odbijao. Nakon agresije sam otišao na prvu bajramsku svečanost u Banju Luku sa rahmetli Nedžadom Ibrišimovićem i muftijom Nusret-ef. Abdibegovićem', kazao je Omerdić.
Tokom današnjeg programa, prikazan je i isječak iz govora muftije Halilovića na otvaranju džamije u džematu Hanifići u Kotor Varošu iz 1989. godine.
Govoreći o liku i djelu rahmetli muftije Halilovića, vojni muftija Nesib-ef. Hadžić kazao je kako je on bio imam u specifičnom vremenu i kontekstu na jednom posebnom prostoru.
'Ibrahim-ef. Halilović polučio je nevjerovatne rezultate kao imam i bio je prepoznat ne samo u Islamskoj zajednici, nego i u Udruženju ilmijje', istakao je Hadžić.
Način komuniciranja koji je posjedovao muftija Halilović, otvarala su mu mnoga vrata.
'Čak u pismu Starješinstvu na kojem zahvaljuje na imenovanju za vjersko-prosvjetnog referenta, muftija Halilović je navodio i inicijative za poboljšanje vjerskog života u Banjoj Luci. Jako je volio poučavati djecu i pisao je Saboru Islamske zajednice da će preko cijelog ljeta držati mektepsku pouku', istakao je Hadžić.
Hadžić je pomeno i činjenicu da je Ibrahim-ef. Halilović organizirao prvi grupni odlazak na hadž iz Banje Luke.
'Sa svakog odlaska na hadž je donosio zabilješke te bilježio na koje su probleme nalazili te predlagao neke promjene za naredna putovanja', istakao je Hadžić.
Nakon programa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pred podne-namaz proučen je Jasin i dova pred dušu rahmetli muftije Halilovića.