Na 80. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku pažnju su privukla tri velika događaja koja odražavaju duboke podjele i opasne preokrete na Bliskom istoku.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, poznat po dugim i teškim govorima, ovoga puta je iznenadio neobično fokusiranim i konciznim obraćanjem. Iako mu je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uskratila vizu za ulazak u SAD, Abbas se UN-u obratio putem videolinka.
On je jasno odbacio terorizam Hamasa, rekavši:
„Odbacujemo akcije Hamasa od 7. oktobra. One ne predstavljaju palestinski narod niti njegovu borbu za slobodu.“
Istakao je da Palestinska samouprava preuzima punu odgovornost za Gazu i da Hamas u tome „neće imati nikakvog udjela“. Pozvao je Hamas da preda oružje palestinskim vlastima.
Abbas je odbacio antisemitizam, naglasivši razliku između toga i legitimne borbe Palestinaca za državu. Međutim, upozorio je da izraelska politika naseljavanja na Zapadnoj obali uništava mogućnost rješenja o dvije države.
„Mir se ne može ostvariti bez pravde, a pravde neće biti ako Palestina nije slobodna. Zastava Palestine vijorit će se visoko, kao simbol slobode i dostojanstva“, poručio je Abbas.
Dok je Abbas slao pomirljive poruke, izraelski premijer Benjamin Netanyahu donio je odluku koja je dodatno zakomplicirala situaciju. Njegov ured potvrdio je da je tokom leta ka New Yorku, gdje će se obratiti Generalnoj skupštini i sastati s Donaldom Trumpom, naredio zračni napad na jemensku prijestolnicu Sanu. Meta su bile Houthi milicije, a izraelski udar izazvao je osude i strah od šireg regionalnog rata.
Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump održao je konferenciju za novinare s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Najavio je da je „blizu postizanja dogovora“ koji bi mogao dovesti do prekida vatre u Gazi i oslobađanja talaca.
„Želimo da se rat u Gazi okonča. Mislim da smo blizu dogovora. Najvažnije je da vratimo taoce, i žive i mrtve, njihovim porodicama“, rekao je Trump.
Trump je izrazio i optimizam o „resetu“ odnosa sa Turskom, iako je u prvom mandatu uveo sankcije Ankari i izbacio je iz programa američkih borbenih aviona F-35. Nakon sastanka s Erdoganom poručio je da vjeruje u napredak po pitanjima vojne saradnje i trgovine.
Ovi događaji nagovještavaju dramatične dane u UN-u, gdje se istovremeno šalju pozivi na mir i izdaju naređenja za nove napade, dok Washington balansira između obećanja dogovora u Gazi i pokušaja popravljanja odnosa s Turskom.