Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović podnio je novu apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu entiteta RS
Ademović je zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi se hitno zaustavila primjena ovog zakona do konačne odluke Suda, s ciljem sprečavanja ozbiljnih štetnih posljedica.
Osim toga, uputio je i pismo Uredu visokog predstavnika (OHR) tražeći hitnu reakciju koja, kako navodi, još uvijek izostaje.
U svom zvaničnom obraćanju, Ademović upozorava da se radi o novom pokušaju uspostavljanja paralelnog sistema elektronske identifikacije iz RS, što predstavlja direktno podrivanje ustavnog poretka BiH i atak na državne nadležnosti.
Nastavak neustavne prakse pod drugim imenom
Sporni zakon je objavljen u Službenom glasniku RS 2. juna 2026. godine, a Ademović ističe da se njime svjesno zaobilazi autoritet najviše sudske instance u državi.
Naime, Ustavni sud BiH je u martu 2026. godine, takođe po Ademovićevoj apelaciji u predmetu broj U-1/25, već proglasio neustavnim odredbe koje su ovom entitetu omogućavale uspostavljanje infrastrukture za digitalno potpisivanje.
Novi zakon RS ponovo uvodi upravo ove institute, samo pod nadležnošću Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije RS, umjesto ranije predviđenog MUP RS.
Iako je zakon formalno nov, njegova suština je gotovo identična ranije ukinutim rješenjima, čime se direktno krše ranije odluke Ustavnog suda.
Ugrožavanje bezviznog režima i blokada digitalne ekonomije
Ademović upozorava da su poslovi elektronske identifikacije u isključivoj nadležnosti državne Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).
Pokušaj kreiranja entitetskog sistema, koji uključuje "elektronske novčanike" i digitalne identitete, donosi niz ozbiljnih opasnosti po državu i same građane.
Između ostalog, IDDEEA je već izdala zvanično upozorenje da bi narušavanje integriteta jedinstvenog sistema izdavanja putnih isprava moglo direktno ugroziti bezvizni režim za građane Bosne i Hercegovine.
Pored toga, ovakav paralelizam prijeti da potpuno parališe digitalnu ekonomiju, jer bi se građani i privredni subjekti mogli naći u situaciji da njihovi digitalni potpisi izdati u RS-u uopšte ne budu priznati na nivou države, u Federaciji BiH ili u međunarodnom prometu.
Kao posebno opasnu stavku u ovom pravnom aktu, Ademović izdvaja član 23. spornog zakona.
Tim članom se entitetskoj agenciji omogućava da uspostavlja "čvorove" za prekograničnu autentifikaciju i neposredno se povezuje s međunarodnom infrastrukturom, iako je Ustavni sud već ranije eksplicitno utvrdio da ovakvo direktno međunarodno djelovanje jednog entiteta u oblasti identifikacionih dokumenata nije u skladu s Ustavom BiH.
Kritika na račun OHR-a i "probosanske politike"
U saopštenju se oštro kritikuje pasivnost domaćih i međunarodnih aktera. Ademović navodi da sporni zakon prolazi "ispod radara" javnosti zbog tekućih dnevno-političkih tema, dok se na sceni odvija tihi državni udar.
On upozorava da reakcije OHR-a još nema, kao što nema ni reakcije probosanske politike.
Ohrabreni političkom i institucionalnom šutnjom, kadrovi SNSD-a idu dalje, pa su se čak drznuli da zabrane državnoj agenciji IDDEEA-i obradu ličnih podataka u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje.
Na kraju, Ademović zaključuje da oni koji negiraju instituciju visokog predstavnika to čine planski kako bi preuzimali ovlasti države kroz entitetske zakone, s krajnjim ciljem blokade Ustavnog suda BiH i stvaranja potpunog pravnog haosa.