Borba protiv pandemije, izbori u Njemačkoj naredne jeseni i oproštaj od kancelarke Angele Merkel presudno će utjecati i odrediti političku 2021. godinu u Njemačkoj.
Trenutno ništa nije važnije od korone, a tako će najvjerovatnije biti i u Novoj godini. Pandemija dominira društvom gotovo u potpunosti od marta 2020. Izgledi za masovnu vakcinaciju pritom ništa ne mijenjaju. Na samom kraju godine, političari su gotovo potpuno zatvorili zemlju.
“Ako sada budemo imali previše kontakata i to onda bude posljednji Božić sa bakom i dedom, to znači da smo nešto pogrešno uradili. Tako ne bi trebalo da nam se desi”, upozorila je kancelarka Angela Merkel 9. decembra u svom neobično emotivnom govoru pred Bundestagom, s obzirom na gotovo 600 smrtnih slučajeva od korone u jednom danu. Kasnije ih je bilo znatno više.
Ali otpor ograničavanju individualnih sloboda raste, posebno kroz demonstracije onih „koji razmišljaju drugačije”.
“Stvara se društveni pokret, koji okuplja desne i lijeve ekstremiste, ali i ezoteričare i one koji negiraju nauku”, kaže za DW politolog Florian Hartleb.
Odmjeravanje između zdravstvene zaštite i građanskih sloboda, također bi moglo da utječe na izbore naredne godine. A izbora će 2021. biti mnogo. U čak šest saveznih pokrajina građani će biti pozvani da glasaju, uključujući i Baden-Virtemberg, gde se izbori održavaju u martu. Tamo se popularni i za sada jedini “zeleni” šef vlade u Njemačkoj, Winfried Kretschman, ponovo kandiduje za premijersku funkciju.
Zanimljivi će biti i izbori u Tiringiji, u aprilu, gdje je na vlasti Bodo Ramelov, jedini pokrajinski premijer iz stranke Ljevice. U Saksoniji-Anhalt će najkasnije u junu biti odlučeno da li će opstati koalicija CDU, SPD i Zelenih. U sporu oko povećanja televizijske pretplate, CDU je bila jedina stranka u Njemačkoj koja na kraju nije glasala za povećanje pretplate. Problematično za CDU u toj saveznoj pokrajini, bili je to što je s tim u vezi jednako glasala i desničarsko-populistička AfD. Ali, najvažniji izbori u godini treba da se održe u septembru: izbori za Bundestag. Sa njima se u svakom slučaju završava era Angele Merkel. Nakon šesnaest godina na vlasti, tokom koji je bila na čelu četiri vlade, ona će odstupiti sa te funkcije. Merkel će tako biti na vlasti gotovo isto dugo koliko i dosadašnji rekorder Helmut Kol.
Šta će Nijemcima nedostajati kada ode Angela Merkel? Florian Hartleb smatra da će to biti “njena istrajnost, njen nezadrživ, gotovo nadljudski radni angažman, disciplina i “naučni element” u politici.” Kao minuse tokom vladavine Angele Merkel Hartleb izdvaja „njen magloviti jezik pun floskula” i “tvrdoglavo vođenu izbjegličku politiku, praćenu naivnom kulturom dobrodošlice”, koja je omogućila AfD da ojača.
Merkel je i u inostranstvu cijenjena kao kancelarka koja u nemirnim vremenima savladava krize, kao šefica vlade koja nepokolebljivo i čvrsto, poput stijene u oluji, izlazi na kraj sa evropskom dužničkom krizom, sa Bregzitom i Trumpom, a sada i sa koronom.
Stoga će jedno od najvažnijih pitanja u narednoj godini biti, ko će je zamijeniti. S obzirom da je njena stranka CDU, sudeći po rezultatima istraživanja javnog mnijenja sa 35 posto glasova daleko ispred svih drugih stranaka, naredni predsjednik CDU ima dobre šanse da postane i novi kancelar Njemačke.
Zvanično postoje tri kandidata koji će se predstaviti na virtuelnom stranačkom kongresu, u februaru 2021. godine. To su bivši šef poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu Friedrich Merz, premijer Severne Rajne-Vestfalije Armin Laschet i političar i stručnjak za spoljnu politiku Norbert Roettgen. Sudeći prema anketama, relativna većina Nijemaca bi više voljela da kancelar bude bavarski premijer Marcus Zoeder iz sestrinske stranke CSU. Kancelar iz partije CSU? To bi bila premijera za Njemačku.
Bez obzira ko bude kancelar, demohrišćanskim partijama CDU i CSU će vjerovatno biti potreban barem još jedan koalicioni partner kako bi formirali vladu. Ankete pokazuju da trenutni partner SPD, ne samo da ima sve lošiji rezultat, već pokazuje i sve veće znakove umora nakon dvije velike koalicije sa Angelom Merkel na čelu. U usponu su prije svega Zeleni.
Pod vodstvom omiljenog dvojca, Analene Berbok i Roberta Habeka, oni su se odrekli nekih fundamentalističkih pozicija i sada žele da budu u vladi. Na kongresu stranke krajem novembra Habek je rekao: “Sa optimizmom radimo na rješenjima. I uz ta rješenja borimo se za vlast.”
Soeder, međutim, upozorava pristalice Unije da ne bi trebalo da polaze od toga da je koaliciona vlade sa Zelenima, nešto što se podrazumijeva:
“Treba paziti da se na kraju ne probudimo sa jednim drugim modelom: naime zeleno-crveno-crvenim.” Matematički, međutim, ta kombinacija koja podrazumijeva koaliciju Zelenih, SPD i Ljevice u istraživanjima javnog mnijenja još nije imala većinu.
Popularnost AfD, do sada najjače opozicione stranke u Bundestagu, je opala. Međutim, ograničenja donesena zbog korone mogla bi joj donijeti nove glasove.
“Zemlja je podijeljena”, kaže Hartleb. “Ako nakon korona-traume uslijedi ekonomski pad, socijalna polarizacija u društvu će ostati.”
Politolog je uvjeren da će i tokom 2021. godine pandemija ostati najvažnija tema koja se odražava na sve nivoe politike, od lokalne do globalne.”
