Rezultat provedbe američkog mirovnog plana u njegovom sadašnjem obliku mogao bi biti takav da Rusija dobije teritoriju skoro veličine Luksemburga bez da se mora boriti za njega, prema procjenama francuske novinske agencije AFP na temelju podataka Instituta za proučavanje rata (ISW).
"Američka inicijativa, koju je vidio AFP, poziva na povlačenje ukrajinske vojske s teritorija koje još uvijek kontrolira, što bi dovelo do neto dobitka od približno 2.300 kvadratnih kilometara za Moskvu, što je područje gotovo veliko kao Luksemburg (2590 kvadratnih kilometara)", navodi francuska agencija.
Razmjena teritorije
Prema američkom mirovnom planu, Ukrajina bi ustupila gotovo 5.000 kvadratnih kilometara u Donjeckoj oblasti i 45 kvadratnih kilometara u Luhanskoj oblasti. Zauzvrat bi Moskva vratila gotovo 2.000 kvadratnih kilometara u Harkovskoj oblasti, 450 u Dnjepropetrovskoj oblasti, 300 u Sumskoj oblasti te 20 u Černihivskoj oblasti.
"U konačnici, plan koji je predložio Washington efektivno bi ustupio 20 posto ukrajinskog teritorija kako bi vratio manje od 0,5 post", prenio AFP.
Planirana razmjena teritorija objašnjava se u 21. članku mirovnog plana:
Krim, Luhansk i Donjeck bit će priznati kao de facto ruski, uključujući od SAD - U Hersonu i Zaporižju "zamrzava" se trenutna linija; Rusija će se povući s drugih dogovorenih područja; ukrajinske snage povući će se iz dijela Donjecke oblasti koji kontroliraju; to područje postaje demilitarizirana tampon-zona, međunarodno priznata kao teritorij Ruske Federacije; ruske snage ne smiju ući u tampon-zonu.
I Rusija i Ukrajina morale bi se obavezati da neće mijenjati nove teritorijalne aranžmane silom. Plan predviđa da će Sjedinjene Države pružati sigurnosnu garanciju Ukrajini. Međutim, ako Ukrajina napadne Rusiju, jamstvo se ukida. Ako Rusija napadne Ukrajinu, uspostavlja se odlučan vojni odgovor, vraćaju se sve globalne sankcije i ukidaju svi benefiti dogovora.
Najteži trenutak u historiji Ukrajine
The Economist je nedavno izračunao da ako se ruska ofanziva nastavi sadašnjim tempom, Rusiji bi trebalo do juna 2030. da potpuno okupira Luhansku, Donjecku, Hersonsku i Zaporišku oblast, a trebalo bi joj još 103 godine da zauzme cijelu Ukrajinu.
"Od stabiliziranja linija bojišnice nakon završetka prve ukrajinske protuofenzive u oktobru 2022., one se jedva pomiču. Nijedan veliki grad nije promijenio vlasnika", pisao je Economist.
Podsjetimo, u krajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je jučer da Ukrajina proživljava jedan od najtežih trenutaka u svojoj historiji dok se suočava s teškim izborom.
"Ovo je jedan od najtežih trenutaka u našoj historiji. Pritisak na Ukrajinu je intenzivan kao i sve s čime smo se suočili. Ukrajina se može suočiti s vrlo teškim izborom: ili gubitkom dostojanstva ili rizikom od gubitka ključnog partnera", kazao je on.