šokantno otkriće

Afrika se raspada na dva dijela? Naučnici otkrili duboke impulse ispod Etiopije. Zlokoban znak da bi se čitav kontinent mogao prepoloviti

Raport.Ba
adenski zaljev

Zvuči kao scenarij iz holivudskog apokaliptičnog filma – ali naučnici tvrde da bi uskoro mogao postati stvarnost: kontinent Afrika se doslovno raspada na dva dijela.

Ogromna pukotina se širi kroz drugi najveći kontinent na svijetu, od sjeveroistoka prema jugu.

Na kraju, cijeli kontinent bi se mogao rascijepiti – a istočna Afrika bi dobila svoju vlastitu obalu, odvojenu od ostatka kontinenta.

U novom istraživanju, naučnici su otkrili ritmične impulse rastopljenih stijena koje se uzdižu iz dubine Zemlje, ispod Etiopije, piše Daily Mail.

Ti impulsi postepeno kidaju kontinent i, prema istraživačima sa Univerziteta Swansea, stvaraju novi okean.

"Pukotina će se na kraju proširiti cijelom Afrikom", rekla je glavna autorica dr. Emma Watts za MailOnline.

"Već je počelo i dešava se upravo sada, ali veoma sporo – 5 do 16 mm godišnje – na sjeveru rasjeda."

"Što se tiče vremenskog okvira, taj proces će trajati nekoliko miliona godina prije nego što bude završen."

Početak raspada u Etiopiji

Naučnici navode da je velika pukotina već počela da se formira na sjeveroistoku Afrike, u Afarskoj regiji u Etiopiji, gdje se vide aktivni tokovi lave iz vulkana Erta Ale.

Naučnici sa Univerziteta Southampton otkrili su dokaze o ritmičnim impulsima rastopljenog mantla koji se uzdižu iz Zemljine dubine i polako kidaju kontinent, stvarajući novi okean.

Ta pukotina već se formira gdje se Crveno more spaja s Adenskim zaljevom, na sjeveroistoku Afrike.

Šta se tačno dešava?

Dr. Watts i njen tim ukazuju na Adenski zaljev – uski pojas vode koji razdvaja Afriku od Jemena.

Kao mala rupa na odjeći, ova pukotina će se postepeno širiti prema jugu, presijecajući velika jezera u Istočnoj Africi, poput jezera Malawi i jezera Turkana.

Kada se kontinent potpuno rascijepi – za otprilike 5 do 10 miliona godina – Afrika će se sastojati od dva kopnena dijela:

Zapadni veći dio (oko 10 miliona kvadratnih milja) će uključivati zemlje poput Egipta, Alžira, Nigerije, Gane i Namibije.

Istočni manji dio (oko 1 milion kvadratnih milja) će uključivati Somaliju, Keniju, Tanzaniju, Mozambik i veliki dio Etiopije.

Afarska regija – epicentar raspada

Za potrebe studije, naučnici su prikupili više od 130 uzoraka vulkanskog kamenja iz cijele Afarske regije.

Ta regija je jedinstvena na planeti jer se tamo susreću tri tektonska rasjeda: Etiopski glavni rasjed, Crvenomorski rasjed i Adenski rasjed – poznat kao "trostruko čvorište".

To područje je bogato vulkanskom aktivnošću, a naučnici su koristili uzorke, postojeće podatke i statističko modeliranje da bi razumjeli strukturu kore i mantla ispod nje.

"Otkrili smo da se mantl ispod Afara ponaša kao da pulsira," kaže dr. Watts.

"Ti impulsi djelomično rastopljenog mantla se usmjeravaju i hrane pukotine koje se formiraju između ploča."

Kako se stvara novi okean?

Kada se tektonske ploče postepeno razdvajaju, one se istežu i stanjuju – poput plastelina – dok se na kraju ne raspadnu. Taj proces otvara prostor u kojem se formira novi okean, gdje se lava stvrdnjava i postaje nova oceanska kora.

Ova teorija o uzlaznom mantlu ispod Afarske regije postojala je dugo, ali do sada nije bilo jasnih dokaza o njegovom ponašanju.

Naučnici sada znaju da impulsi rastopljenog mantla zavise od brzine kretanja tektonskih ploča i njihove debljine.

Šta se tačno dešava ispod Adenskog zaljeva?

Duboko ispod Afarske regije postoji plamen rastopljenog mantla koji pulsira poput kucajućeg srca

Ti impulsi imaju jedinstveni hemijski sastav koji se razlikuje od stijena iznad njih

Tektonske ploče se pomjeraju različitim brzinama, pa stvaraju pukotine različite širine

Tokom miliona godina, ovaj proces se širi prema jugu, stvarajući novi okean

Studija, objavljena u časopisu Nature Geoscience, pokazuje da uzlazni mantl ispod Afara nije statičan, već dinamičan i reaguje na kretanje ploča iznad njega.

"Otkrili smo da evolucija dubokih uzlaznih tokova mantla zavisi od kretanja tektonskih ploča," rekao je koautor dr. Derek Keir, profesor geonauka na Univerzitetu Southampton i Univerzitetu u Firenci.

"To ima duboke posljedice za razumijevanje vulkanske aktivnosti, zemljotresa i procesa raspada kontinenata."

Afrika Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu