Site za zapošljavanje je šaren, prepun fotografija sretnih mladih radnika i ukrašen optimističnim sloganima poput „luda brzina“, „beskonačna radoznalost“ i „opsesija klijentom“. Ispod toga, obećavaju se brojne pogodnosti: konkurentna plaća, besplatni obroci, članstvo u teretani, besplatna zdravstvena i stomatološka zaštita. Ali onda dolazi upozorenje. Svaki oglas sadrži napomenu: „Molimo vas, ne prijavljujte se ako vas ne uzbuđuje rad od 70 sati sedmično uživo s nekima od najambicioznijih ljudi u New Yorku.“
Site pripada kompaniji Rilla, tehnološkom preduzeću iz New Yorka koje prodaje AI sisteme koji poslodavcima omogućavaju praćenje radnika na terenu dok komuniciraju s klijentima. Kompanija je postala svojevrsni simbol brzog i intenzivnog radnog okruženja poznatog kao kultura „996“, ponekad nazvana i „hustle culture“ ili „grindcore“.
U suštini, ovo podrazumijeva radno vrijeme od 9 do 21 sat, šest dana u sedmici (otuda naziv „996“). Za većinu ljudi to bi bilo iscrpljujuće, ali prema Vilu Gaou, šefu odjela za rast u Rilli, zaposlenima se tako ne čini. „Tražimo ljude slične olimpijskim atletama, s osobinama poput opsesije i beskonačne ambicije. To su ljudi koji žele raditi nevjerovatne stvari i pritom se zabavljati.“
Ovakav pristup postaje sve popularniji u tehnološkom sektoru, prvenstveno zbog vještačke inteligencije. Razvoj AI-ja odvija se munjevitom brzinom, a kompanije se utrkuju ko će prvi razviti i unovčiti svoje ideje. Brzina je ključna, radnici su pod pritiskom da rade duže i napornije kako bi prestigli konkurenciju.
Kultura 996 prvi put se pojavila u Kini prije otprilike deceniju. Tehnološke kompanije prihvatile su je u vrijeme kada se zemlja trudila postati globalni lider u naprednim tehnologijama. Među njenim najglasnijim zagovornicima bio je i Jack Ma, osnivač Alibabe.
Međutim, ovakvi stavovi izazvali su val kritika: kompanije su optuživane za kršenje zakona o radu, dok su radnici bili primorani na prekomjeran rad bez plaćenih prekovremenih sati. Do 2021. godine, pritisak javnosti je doveo do zakonske intervencije vlasti. Iako kultura 996 u Kini nije nestala, njeni zagovornici su danas mnogo tiši. Izuzetak je bila bivša PR menadžerica Baidua, Qu Jing, koja je 2024. branila kulturu napornog rada izjavom: „Nisam vaša majka, brinem samo o rezultatima“, što ju je na kraju koštalo posla.
Zašto je američka tehnološka industrija prihvatila ovaj trend? „Prije svega, radi se o AI kompanijama“, objašnjava Adrian Kinnersley, regruter iz New Yorka. „To su startapi s ogromnim investicijama koji su u trci da lansiraju proizvod prije konkurencije. Vjeruju da će pobjedu odnijeti onaj ko radi duže.“
Jedan od takvih preduzetnika je Magnus Müller, suosnivač firme Browser-Use. On živi u „haker-kući“, zajedničkom prostoru za rad i život. „Ono što pokušavamo izgraditi je teško. To je super konkurentno i većina rezultata dolazi kada se potpuno uronite u problem. Tražimo ljude koji su 'zavisni' o onome što rade. Za nas to nije posao, već strast.“
Ipak, neki stručnjaci upozoravaju da dugi radni sati ne znače nužno i produktivnost. Deedy Das iz firme Menlo Ventures smatra da insistiranje na 996 stilu može biti zabluda: „Prisilni rad može odbiti iskusnije radnike s porodicama koji mogu postići više za manje sati. Kontinuirani prekovremeni rad neminovno vodi do sagorijevanja (burnout).“
Iako je za osnivače koji imaju udio u kompaniji rad od 80 sati sedmično znak posvećenosti, stručnjaci poput Tamare Myles ističu da je „hustle culture“ dugoročno neodrživa. Ipak, u svijetu gdje se milijarde ulažu u umjetnu inteligenciju, čini se da se radni dani samo produžavaju.