Posljednjih godinu dana Abi koristi ChatGPT, jedan od najpoznatijih AI chatbotova, kao pomoć u rješavanju zdravstvenih problema. Privlačnost je jasna – ponekad je teško dobiti termin kod ljekara opće prakse, a umjetna inteligencija je uvijek dostupna za pitanja.
Štaviše, AI je s lakoćom položio i neke medicinske ispite. Trebamo li zato vjerovati platformama poput ChatGPT, Gemini i Grok? Da li se njihova upotreba razlikuje od klasičnog pretraživanja interneta ili, kako upozoravaju neki stručnjaci, chatbotovi mogu ozbiljno pogriješiti i dovesti živote u opasnost, analizira BBC.
Dobre i loše strane AI savjeta
Abi iz Manchester bori se sa zdravstvenom anksioznošću i smatra da chatbot nudi prilagođenije savjete od pretraživanja interneta, koje je često odmah usmjeri na najgore moguće scenarije. „To je kao da zajedno rješavamo problem. Pomalo kao razgovor s ljekarom“, kaže ona.
Imala je i pozitivna i negativna iskustva. Kada je posumnjala na infekciju mokraćnih puteva, ChatGPT je analizirao simptome i preporučio odlazak u apoteku, nakon čega joj je propisan antibiotik. Kaže da joj je chatbot pružio potrebne smjernice „bez osjećaja da opterećuje zdravstveni sistem“ i da je bio koristan za nekoga ko teško procjenjuje kada treba posjetiti ljekara.
Međutim, u januaru je doživjela nezgodu tokom planinarenja. Nakon pada i jakog bola u leđima i stomaku, potražila je savjet od AI-ja. „ChatGPT mi je rekao da mi je pukao organ i da moram odmah na hitnu“, ispričala je. Nakon tri sata na hitnom prijemu, bol je popustila i pokazalo se da stanje nije bilo ozbiljno. Umjetna inteligencija je, kako kaže, „očigledno pogriješila“.
Stručnjaci izražavaju zabrinutost
Teško je procijeniti koliko ljudi koristi chatbotove za zdravstvene savjete, ali njihova popularnost brzo raste. Čak i kada ih ne tražite, AI odgovori se često pojavljuju na vrhu pretrage.
Glavni medicinski dužnosnik Engleske, Chris Whitty, upozorio je da se nalazimo „u posebno osjetljivom trenutku“ jer ljudi koriste ovu tehnologiju, ali da odgovori „nisu dovoljno dobri“ i često su „istovremeno samouvjereni i pogrešni“.
Istraživači sa University of Oxford otkrili su zanimljive rezultate. Kada chatbot dobije potpunu sliku simptoma, tačnost ide i do 95%. Međutim, kada su ljudi morali kroz razgovor doći do dijagnoze, tačnost je pala na svega 35%. Problem je u tome što korisnici često daju nepotpune informacije ili ih loše interpretiraju.
Razlika između chatbota i pretraživanja
Istraživači navode da su ljudi koji su koristili klasično pretraživanje često dolazili do pouzdanijih izvora i bili bolje informisani.
Doktorica Margaret McCartney ističe da chatbot stvara osjećaj ličnog odnosa, dok kod pretraživanja korisnik može procijeniti pouzdanost izvora. „Čini se kao da dobijate savjet skrojen baš za vas, što utiče na način na koji ga tumačimo“, objašnjava ona.
Dodatna istraživanja iz Lundquist Institute pokazala su da chatbotovi mogu širiti i dezinformacije. U testovima su modeli poput Geminija, ChatGPT-a i Groka davali problematične odgovore u više od polovine slučajeva, posebno na teme poput raka i vakcina.
Istraživač Nicholas Tiller upozorava da chatbotovi zvuče vrlo uvjerljivo, što korisnicima daje lažan osjećaj sigurnosti. Problem je što su dizajnirani da predviđaju tekst, a ne da daju medicinski precizne odgovore.
Kome vjerovati?
Stručnjaci savjetuju oprez i naglašavaju da chatbotove ne treba koristiti kao zamjenu za ljekarski pregled. Kompanija OpenAI navodi da se ChatGPT treba koristiti isključivo u informativne svrhe, a ne kao zamjena za stručni medicinski savjet.
Abi i dalje koristi AI, ali uz dozu rezerve. „Ne vjerujem da je išta što kaže apsolutno tačno“, zaključuje ona.