Bilo je trenutaka tokom pandemije kada sam osjećao da me vara pamćenje. Siguran sam da se sjećam da su nam naučnici govorili da je drugi val epidemije neizbježan. Mogu se zakleti da sam na konferenciji za medije vidio graf koji pokazuje zastrašujuću krivulju u obliku zvona koja prikazuje projekcije broja zaraženih u jesen, a još strašniju koja prikazuje projekcije za zimu. Siguran sam da sam čuo stručnjake kako nam objašnjavaju da će covid-19 nestati samo ako stvorimo imunitet, odnosno kada se stekne imunitet krda, bilo prirodnim putem antitijela ili vakcinom, piše Christopher Snowdon u svom komentaru za britanski The Telegraph, prensi Index.
Službeni dokumenti me uvjeravaju da ne ludim. Svega nekoliko minuta nakon sastanka Sagea (op. a. Sage je znanstveni odbor koji savjetuje britansku vladu tokom pandemije koronavirusa, a čiji su članovi tajni) u martu doznali smo ovo: Sage je bio jednoglasan u razmišljanju da će mjere za potpuno suzbijanje širenja covid-19 bolesti sigurno uzrokovati drugi val.
Koliko znam, to je i dalje njihov stav. Suzbijanje zimskog virusa za vrijeme najsunčanijeg proljeća moglo bi se pokazati kao ne baš veliko postignuće. Najgore nam možda tek dolazi.
Jedna će zemlja dolazak zime čekati sa znatno manje strepnje nego većina. Protekle sedmice, jedna studija je kazala da je 30 posto Šveđana stvorilo imunitet na virus. Ako im i imunitet krda pomogne kao mjera u suzbijanju virusa tokom drugog vala, švedski pristup, koji su mnogi osporavali i kritizirali, mogao bi se pokazati opravdanim.
Šveđani nisu išli u lockdown, a takav pristup Marcus Carlsson sa Univerziteta Lund u martu je proglasio "luđačkim eksperimentom". Dr. Cecilia Söderberg-Nauclér sa švedskog instituta Karolinska optužila je vladu za "vođenje u katastrofu" i predvidjela da će se zdravstveni sistem raspasti ako se ne uvede potpuno zatvaranje. Svaki model predviđao je eksponencijalni rast novozaraženih.
I dok je većina čovječanstva živjela u lockdownu, fotografije Šveđana koji se druže u restoranima i barovima činile su se kao nešto što dolazi iz druge dimenzije. Osim zabrane okupljanja više od 50 ljudi, život se u Švedskoj nastavio kao da epidemije nema. Djeca mlađa od 16 godina nastavila su ići u školu. Niko nije nosio masku. Ovo je, jasno, bilo samo zatišje pred buru.
Kritičari švedskog modela sada se pozivaju na sreću
Katastrofa nikad nije stigla. Kao i u većini evropskih zemalja, Švedska je vrhunac u broju umrlih od covida-19 dostigla u prvoj polovici aprila, nakon čega je uslijedio stabilan pad. Kako prikazuje graf, uzorak smrtnosti ne razlikuje se od uzorka smrtnosti velikog broja drugih evropskih zemalja, koje su uvele lockdown. Dnevni broj umrlih u Švedskoj rijetko je prelazio dvoznamenkaste brojke i stabiliziran je ispod 30 umrlih dnevno još od sredine juna. Kao i u Velikoj Britaniji, polovica smrtnih slučajeva veže se za domove za starije, dok je dvije trećine umrlih imalo 80 ili više godina.
Jednom kad je postalo jasno da su se proročanstva katastrofe pokazala krivima, kritičari švedskog pristupa koronavirusa su se okrenuli post-hoc racionalizaciji. Navodili su da je Švedska imala sreće zbog niske gustoće naseljenosti i visoke stope kućanstava sačinjenih od jedne osobe. Neki su tvrdili da je društveno distanciranje prirodni dio švedske kulture ili da Šveđani nisu dovoljno razgovarali da bi se prenijele kapljica virusa. Nešto od toga bilo je istina, a dobar dio glupost, ali ništa od toga nije spomenuto u ožujku, kada je rečeno da je Švedska osuđena na propast.
Ciljevi lockdowna sada su bitno drugačiji
Sada se smatra nezgrapnim uspoređivati Švedsku s Velikom Britanijom, Italijom, Španjolskom ili bilo kojom drugom državom koja je imala višu stopu smrtnosti. Dozvoljeno je samo uspoređivati je s neposrednim susjednim zemljama, gdje je stopa smrtnosti niža. Spomenite Veliku Britaniju ili, ne daj Bože, Belgiju (koja se zatvorila sedam dana nakon Velike Britanije i ima najveću stopu smrtnosti od koronavirusa na svijetu) i odmah će vam reći da su trebali posegnuti za zatvaranjem mnogo ranije.
Ciljevi su se stoga promijenili. Svrha potpunih zatvaranja više nije zaštita zdravstvenih sistema, nego prevencija smrti pod svaku cijenu. Novi Zeland je zasad uspio iskorijeniti virus, ali se zbog toga pozdravio sa svojom najvećom izvoznom industrijom - turizmom - koja uključuje deset posto njegove ekonomije i 14 posto ukupne radne snage.
Izoliran od ostatka svijeta, Novi Zeland je sada zatvorenik koji ovisi o vakcini, a ta se vakcina možda nikada neće pronaći.
Australija je mislila da je porazila virus, ali dijelovi države Victoria su ponovno zatvoreni nakon što su otkriveni novi slučajevi. Virus se razbuktao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu i Južnoafričkoj Republici. Pobjeda u borbi protiv prvog vala može se okarakterizirati kao invazija na Irak, samo uvod u dugotrajni rat koji svojim trajanjem samo troši još više života i novca.
Ako vakcina dođe do jeseni, Švedska će izgledati kao netaknuta pandemijom
Ako i postoji nada za izbjeći drugi val, onda ona leži u praćenju kontakata. Međutim, aplikacija NHS (britanskog sistama zdravstva) Test and Trace nije se pokazala učinkovita, teško da i hoće do ljeta, a kamoli tek do zime. Trgovine će i daje biti suočene s krnjim pravilima o društvenom distanciranju i - najgore od svega - strahu građana od izlaska van.
Prema anketi Super Saturdaya, samo pet posto Britanaca je izašlo u pub proteklog vikenda. Svega 21 posto Britanaca osjeća se sigurno jesti u restoranu.
A šta s troškovima svega toga?
Švedska neće zaobići globalna recesija koja slijedi. Njezin BDP očekuje pad od 5,3 posto ove godine. Ali BDP Eurozone očekuje pad od 8,7 posto, Velike Britanije 9,7 posto, više od deset u Italiji, Francuskoj i Španiji.
Švedska nije zatvorila svoje škole. Nije zatvorila svoje građane u kućne pritvore. Ako vakcina krene u proizvodnju do jeseni, Šveđani će izgledati bezobzirno.
Ali to se neće dogoditi, a zima dolazi.
