Republička izborna komisija (RIK) RS održala je sjednicu na kojoj se raspravljalo o najavljenom referendumu Milorada Dodika, ali bez jasnog stava o tome imaju li uopće mandat da ga sprovedu.
Članovi RIK-a nisu javno komentarisali ovu temu, a prema nezvaničnim informacijama, stavovi su bili podijeljeni. Kako sada stvari stoje, konačnu odluku o nadležnosti morat će donijeti neka druga institucija.
RIK je trenutno u ostavci, a konkurs za novi saziv još nije završen. Ustavni sud BiH nedavno je poništio taj konkurs i stavio van snage više članova Zakona o referendumu koji se direktno odnose na nadležnosti RIK-a, posebno u vezi s vođenjem biračkog spiska.
Podsjećamo, u aprilu 2024. godine pet od sedam članova RIK-a, uključujući i predsjednika Olivera Blagojevića, podnijelo je ostavke nakon poziva Vlade RS koja je ocijenila da je „neprihvatljivo nametanje izmjena i dopuna izbornog zakona BiH od visokog predstavnika“. Blagojević je u međuvremenu nominovan za predsjednika Komisije za sukob interesa, što je dodatno zakomplikovalo situaciju.
Iako postoje brojni pravni i proceduralni problemi, poslanik SNSD-a Ilija Tamindžija tvrdi da RIK normalno funkcioniše i da nema prepreka za održavanje referenduma o mandatu Milorada Dodika. On je naveo da je to potvrđeno na sastanku u NSRS 8. augusta, kojem su prisustvovali pravni eksperti i predstavnici entitetskih institucija.
Međutim, upravo Tamindžija, kao predsjednik skupštinske Komisije za izbor i imenovanja, snosi dio odgovornosti za to što konkurs za novi RIK nije završen. Ustavni sud BiH zaključio je da su on i Komisija djelovali protivno njegovoj odluci, zabranjujući institucijama u RS da postupaju po ukinutom Izbornom zakonu RS.
SNSD i dalje najavljuje nastavak procedure izbora novog RIK-a i osporava odluke Ustavnog suda BiH, ali u praksi po tom pitanju nije urađeno ništa. Prema nezvaničnim informacijama, postoji strah od kršenja sudskih odluka.
Do danas, NSRS nikada nije zvanično priznala podnesene ostavke, što znači da je sadašnji saziv RIK-a formalno još uvijek na snazi. Kako novi članovi nisu izabrani, sam proces izbora je doveden u pitanje, a imenovanja na osnovu spornog zakona pred Sudom BiH nose rizik krivične odgovornosti za članove Komisije za izbor i imenovanja NSRS.