Stari Sloveni su vjerovali da neke biljke donose nesreću, pa ih nije valjalo saditi blizu kuće. Mnoga od tih vjerovanja sačuvala su se i do danas.
Čuvarkuća i perunika se stavljaju na krov jer štite kuću od groma. Bagrem se ne sadi blizu kuće, jer je nekada nazivan “nerod”, a ne valja ga ni kalemiti. Orah se smatra posebno nesretnim drvetom – njegova sjena i korijenje mogu donijeti bolest i smrt ukućanima. Dud se također povezuje s nesrećom.
Kada je u pitanju dvorište, savjetuje se da se prednost da biljkama koje su preci poštovali. Hrast lužnjak je moćno i lijepo drvo koje voli vodu. Lipa je bila sveto drvo Slovena – ljekovita je, dobra za pčele, a njen ugalj čisti vodu. Ipak, ne treba je saditi iznad mjesta za sjedenje.
Vrba je korištena u ritualima i za zdravlje. Glog je ljekovit za srce i čuva od zlih sila, idealan je i za živu ogradu. Dren cvjeta rano i simbol je zdravlja, a njegovi plodovi se koriste za razne namjene.
Jabuka je važan dio tradicije – koristi se u svadbenim običajima. Kalemljenje jabuka je bila obaveza. Šljiva, posebno sorta požegača, bila je izuzetno cijenjena zbog plodova i eteričnih ulja u kori.