Srčana insuficijencija je ozbiljno zdravstveno stanje koje nastaje kada srce više ne može da pumpa dovoljnu količinu krvi potrebnu za normalno funkcionisanje organizma. Na razvoj ove bolesti utječu faktori poput visokog krvnog pritiska, gojaznosti, prekomjernog unosa alkohola i starosti. Ljekari naglašavaju da je ključno početi sa liječenjem odmah nakon postavljanja dijagnoze, piše City magazin.
Broj oboljelih od srčane insuficijencije u svijetu stalno raste, a predviđa se da će do 2040. godine biti duplo više pacijenata nego danas. Trenutno se procjenjuje da 1 do 2 posto stanovništva razvijenih zemalja pati od ovog problema, a podaci Američkog udruženja za kardiovaskularno zdravlje pokazuju da samo polovina pacijenata sa uznapredovalom bolešću preživi duže od pet godina.
Iako je srčana insuficijencija sve češća, mnogi ljudi nisu upoznati sa njenim simptomima. Jedan od najvažnijih znakova na koji treba odmah obratiti pažnju jeste otežano disanje u ležećem položaju, poznato kao ortopneja.
Šta je ortopneja?
Ortopneja nije stanje, već se smatra simptomom. Medicinski termin za kratkoću daha je dispneja. Ortopneja je podvrsta dispneje koja se aktivira u toku ležanja. Suprotno tome, kada osoba sjedi uspravno ili lagano uzdigne glavu, dispneja se obično brzo odstranjuje.
Ljudi često povezuju ortopneju sa osjećajem stezanja u grudima koji otežava disanje. Drugi također imaju povremene bolove u grudima, kašalj ili piskanje. Zbog ovih simptoma, osobe koje pate od ortopneje podupiru se dodatnim jastukom kako bi se valjano odmorile.
Ortopneja može biti uzrokovana različitim razlozima, u rasponu od srčanih bolesti do problema sa mentalnim zdravljem.
Izdvaja se 5 glavnih razloga zbog kojih može doći do ortopneje.
Gojaznost
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, gojaznost pogađa oko 93,3 miliona odraslih Amerikanaca. Ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu mogu teško da dišu dok leže zbog kompresivnih efekata njihove težine na stomak. Pored ortopneje, prjeterana težina je faktor rizika za hronična zdravstvena stanja poput srčanih bolesti, dijabetesa i moždanog udara.
Gubitak kilograma redovnim vežbanjem i uravnoteženom ishranom jedan je od najboljih načina za olakšavanje ortopneje. Ishrana bi trebalo da se sastoji od puno voća i povrća, integralnih žitarica i zdravih izvora proteina.
Anksiozni ili panični poremećaji
Osoba može u svakom trenutku da doživi napade panike i anksioznosti, a to može biti izuzetno stresno iskustvo. Iako ove epizode ne spadaju u tipične simptome ortopneje, oni mogu da izazovu kratkoću daha dok ležite. Možete olakšati svoju anksioznost podvrgavanjem tretmanu poput savjetovanja i kognitivne terapije u ponašanju.
Opstruktivna apneja u snu
Opstruktivna apneja za vreme spavanja je vrsta poremećaja sna koji otežava disanje. Nastaje kada jezik osobe padne na meko nepce, koje zatim padne na zadnji dio grla i zatvori jedini potencijalni disajni put. Ova apneja često dovodi do hrkanja i stopiranja disanja.
Otkazivanje srca
Zatajenje srca jedan je od najčešćih uzroka ortopneje. U ovom slučaju srce ima problema s pumpanjem krvi u ostatak tijela, što povećava pritisak u krvnim sudovima. Ovaj povećani pritisak može da prouzrokuje prodiranje tečnosti u pluća, trbuh, pa čak i noge. Zatajenje srca također može dovesti do umora, dispneje i oticanja nogu, što otežava težim svakodnevne aktivnosti poput hodanja i penjanja stepenicama nego što bi one trebalo da budu.
Iako trenutno ne postoji lijek za zastoj rada srca, možete da upravljate njegovim simptomima vršeći pravilne i zdrave promjene načina života, kao što je uvođenje hranljivih, zdravih namirnica i redovno obavljanje umjerene fizičke aktivnosti.
Emfizem
Emfizem je jedan od najčešćih oblika hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP). Ovo se stanje odnosi na progresivnu bolest koja oštećuje alveole u plućima. Također, cijevi za disanje čine užim, što znatno otežava proces disanja.
Pušenje je odgovorno za većinu slučajeva emfizema. Međutim, dim i loš kvalitet zraka također mogu doprinijeti razvoju emfizema, mada u mnogo manjem stepenu. Zbog toga je jedan od najboljih načina za sprečavanje nastanka emfizema prestanak pušenja prije nego što se stanje pogorša.
Zašto je ovaj simptom posebno opasan?
U normalnim okolnostima, kada legnete, krv nesmetano cirkuliše kroz tijelo i vraća se u srce. Međutim, kod srčane insuficijencije srce ne uspijeva da se izbori sa povećanim volumenom krvi, što dovodi do nakupljanja tečnosti u plućima i osjećaja kratkog daha – objašnjavaju stručnjaci sa Univerziteta u Mičigenu.
Ako primijetite da teško dišete kada legnete, važno je da što prije potražite pomoć ljekara i preduzmete korake za zaštitu zdravlja srca.
Ostali simptomi srčane insuficijencije uključuju:
- Otežano disanje (dispneja);
- Stalni umor;
- Slabost i smanjene fizičke sposobnosti;
- Oticanje nogu i članaka.
- Manje uobičajeni simptomi:
- Težak kašalj noću;
- Nagli pad koncentracije;
- Šum prilikom disanja;
- Naglo povećanje tjelesne težine (više od 2 kilograma za sedmicu).