U slučaju pregrijavanja motora isključite klima-uređaj, uključite grijanje kabine (!) i otvorite sve prozore, zatim pustite motor da nekoliko minuta radi u praznom hodu pa ga tek onda isključite.
Velike vrućine ne pogoduju automobilu, posebno ako motor nije ispravan ili hlađenje motora ne funkcioniše kako treba. Time se povećava rizik od opasnog zakuhavanja rashladne tečnosti u sistemu hlađenja, a povišena temperatura dodatno zagrijava unutrašnjost kabine. Sa porastom vanjske temperature otežava se i hlađenje motora, jer se smanjuje razlika u temperaturi između rashladne tečnosti i okolnog zraka, pa je odvođenje viška topline otežano.
Probleme može izazvati i prljavština na motoru. Najštetnija je nečistoća na hladnjaku jer otežava izmjenu topline i hlađenje motora. Zato je prije polaska na put preporučljivo provjeriti ispravnost motora i dobro ga oprati sredstvom za čišćenje i vodom pod visokim pritiskom (posebno hladnjak). Pritom treba zaštititi elektronske komponente i ne usmjeravati mlaz direktno u njih. Najbolje je to uraditi u kvalitetnoj autopraonici.
Svi motori su konstruisani tako da podnose velike vrućine. Kada temperatura rashladne tečnosti pređe 94°C, uključuje se ventilator. Kod većine motora on radi na elektromotor, koji se aktivira pomoću temperaturnog prekidača. Skuplji motori imaju dvostepeni ventilator, a drugi stepen se uključuje na 100°C. Rashladni sistem koristi tečnost na bazi etilen-glikola, otporniju na visoke temperature od obične vode.
Savremeni automobili imaju zatvoren rashladni sistem pod pritiskom od 1,3 bara, pa rashladna tečnost ne vrije ni do 120°C. Termostat reguliše temperaturu rashladne tečnosti, a predviđeno je da ne prelazi 110°C. Rashladni sistem postaje nepouzdan kada se ventilator rijetko uključuje ili ako crijeva i obujmice propuštaju, pa dolazi do gubitka rashladne tečnosti. Problem je izražen pri visokim temperaturama, naročito kada se vozi u kolonama ili uzbrdo.
Tada ni ventilator često ne može osigurati dovoljno hlađenje. Dodatni problem stvara klima-uređaj. Iako hladi kabinu, on dodatno zagrijava motor jer je njegov hladnjak smješten pored hladnjaka motora, a kompresor pokreće sam motor, što povećava opterećenje i toplinu.
Mnogi u panici odmah ugase motor, što je greška i može biti štetno. Dok motor radi, hladi se uljem i rashladnom tečnošću. Ako se naglo ugasi pod velikim opterećenjem, toplina ostaje zarobljena, što može izazvati toplinski šok – posebno kod motora s turbopunjačem.
Šta uraditi ako se motor pregrije:
Zaustavite automobil na sigurnom mjestu (odmorištu, ugibalištu…), povucite ručnu kočnicu i ostavite motor da radi u praznom hodu.
Isključite klima-uređaj kako biste smanjili opterećenje i poboljšali hlađenje.
Uključite grijanje kabine na maksimum, ventilaciju podesite na najjače i usmjerite zrak u sve zone – tako se toplina odvodi u kabinu.
Otvorite sve prozore.
Nakon nekoliko minuta rada u praznom hodu, ugasite motor.
VAŽNO
Ako se motor pregrije na autoputu, ne zaustavljajte se na zaustavnoj traci, jer je to opasno. Umjesto toga, u najvišoj brzini smanjite vožnju na oko 90 km/h, isključite klimu, uključite grijanje i ventilaciju na maksimum, otvorite prozore i nastavite voziti do prvog sigurnog mjesta (odmorišta ili benzinske pumpe). Tamo zaustavite vozilo, ostavite motor nekoliko minuta da radi u praznom hodu i tek onda ga ugasite.