Mnogi ljudi ne mogu zamisliti jutro bez barem jednog pritiska na tipku za odgađanje alarma.
Nekima je to rutina bez koje ne započinju dan, dok drugi vjeruju da će im dodatnih deset minuta sna pomoći da se osjećaju odmornije. No stručnjaci upozoravaju da ova navika možda nije bezazlena kako se čini.
Medicinski stručnjaci sada upozoravaju da učestalo odgađanje alarma može biti znak da sa vašim snom nešto nije u redu. Štaviše, takva navika bi dugoročno mogla negativno uticati na organizam, posebno na srce, krvni pritisak i kvalitet odmora.
Stručnjaci upozoravaju: nije svaki san jednako kvalitetan
Prema izvještaju Istraživačkog centra za poremećaje spavanja klinike Cleveland, osobe koje redovno koriste odgodu alarma, čak i nakon dovoljno sna, trebale bi obratiti pažnju na svoje zdravlje.
Dr. Rina Mehra, direktorica medicine spavanja u klinici Cleveland, upozorava da odgađanje alarma remeti REM fazu sna, jednu od najvažnijih faza odmora tokom noći.
“Nije svaki san isti”, istakla je Mehra, dodajući da način na koji završavamo noćni san može mnogo reći o općem zdravstvenom stanju.
Šta se događa tokom sna?
Tokom noći organizam prolazi kroz dvije glavne vrste sna – REM i ne-REM san.
Prema Nacionalnom institutu za neurološke poremećaje i moždani udar, ne-REM san ima tri faze:
- Prva faza: prelazak iz budnosti u san
- Druga faza: lagani san
- Treća faza: najdublji i najobnavljajući san
Upravo treća faza je ključna za osjećaj odmorenosti.
REM faza nastupa oko 90 minuta nakon što zaspimo. Tokom nje oči se brzo pomiču ispod kapaka, disanje postaje nepravilno, a srce i krvni pritisak se približavaju stanju budnosti. Većina snova događa se upravo u ovoj fazi.
Također, tokom REM faze dolazi do privremene paralize mišića, što sprječava tijelo da fizički reaguje na snove.
Zašto je odgađanje alarma problem?
Problem nastaje kada alarm prekine REM fazu sna, a osoba zatim pokuša ponovo kratko zaspati.
Budući da je tijelo već djelimično budno, novo buđenje nakon nekoliko minuta može izazvati stresnu reakciju poznatu kao “bori se ili bježi”, što povećava krvni pritisak i ubrzava rad srca.
Tih nekoliko dodatnih minuta sna nije dovoljno da bi se tijelo vratilo u kvalitetan odmor.
Dugoročne posljedice mogu biti ozbiljne
Britanska Nacionalna zdravstvena služba upozorava da dugotrajan nekvalitetan san može povećati rizik od:
- debljanja
- kardiovaskularnih bolesti
- visokog krvnog pritiska
- oslabljenog imuniteta
- dijabetesa
Zbog toga stručnjaci preporučuju redovan i kvalitetan san umjesto oslanjanja na funkciju odgode alarma.
Kada posjetiti ljekara?
Dr. Mehra savjetuje odraslima da spavaju 7 do 8 sati kvalitetnog sna svake noći.
“Ako neko i dalje osjeća potrebu da stalno odgađa alarm uprkos dovoljno sna, bilo bi dobro posjetiti ljekara kako bi se provjerilo postoji li poremećaj spavanja”, upozorava stručnjakinja.
Takvi poremećaji često ostaju neprepoznati godinama, a mogu ozbiljno uticati na svakodnevno funkcionisanje i zdravlje.