Njemačka se suočava s najtežom industrijskom krizom od završetka Drugog svjetskog rata, a model privrednog rasta na kojem je zemlja počivala decenijama — snažan izvoz, moćna proizvodnja i stabilan automobilski sektor — ubrzano gubi tlo pod nogama. Francuski ekonomski analitičari ocjenjuju da je “mašina koja je pokretala Njemačku jednostavno stala”, dok industrijske statistike pokazuju dramatičan pad u gotovo svim ključnim sektorima privrede.
Industrijska proizvodnja pada četvrtu godinu zaredom
Podaci Njemačke industrijske federacije pokazuju da se proizvodnja smanjuje četiri uzastopne godine, što je dramatičnije čak i od pada tokom finansijske krize 2008. ili pandemijskog zastoja iz 2020. godine. Posebno težak udar pretrpio je automobilski sektor, godinama simbol njemačke moći, koji je u samo 12 mjeseci ostao bez gotovo 50.000 radnih mjesta. Analitičari taj trend nazivaju “socijalnim krvarenjem”, jer je riječ o industriji koja zapošljava preko milion ljudi.
Izazovi se gomilaju i na drugim frontovima. Njemačka je suočena s agresivnim prodorom kineskih električnih vozila, dok se istovremeno približava rok Evropske unije za prestanak prodaje motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Zemlja koja je decenijama živjela od izvoza sada sve teže pronalazi prostor na globalnom tržištu.
Skup energenata, gubitak radne snage i pad konkurentnosti
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da se Njemačka našla u klasičnoj “oluji faktora”: nakon gubitka ruskog gasa poskupjela je energija, što je posebno pogodilo industriju; tranzicija ka zelenoj ekonomiji odvija se sporo i uz velika zaostajanja u odnosu na Kinu; administrativne procedure postaju sve skuplje i sporije; a demografski pad smanjuje dostupnost kvalifikovane radne snage.
Njemački BDP praktično ne bilježi rast, javni dug raste, a privreda gubi tempo u odnosu na druge vodeće ekonomije Evropske unije. Prognoze pokazuju da bi nezaposlenost do 2026. mogla porasti na šest posto, što bi predstavljalo najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija.
Sve to izaziva ozbiljnu zabrinutost u evropskim prijestonicama. Kao najveća ekonomija EU, Njemačka tradicionalno vuče evropsku privredu naprijed, ali sada svojim usporavanjem povlači kontinent prema stagnaciji. Francuska, potpomognuta rastom u avio-industriji i sektoru usluga, po prvi put nakon dugo vremena bilježi stabilnije trendove od Njemačke.