Evropska unija mogla bi se suočiti s nestašicom hrane ukoliko ne pronađe dugoročno rješenje za problem opskrbe gnojivima, upozorio je evropski komesar za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen.
Kako prenosi Euronews, Hansen smatra da kratkoročna finansijska pomoć poljoprivrednicima nije dovoljna za rješavanje problema koji su nastali usljed višegodišnjeg rasta cijena gnojiva.
Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada su cijene gnojiva dodatno porasle zbog novih tenzija na Bliskom istoku. Zbog toga je Evropska komisija predstavila Akcijski plan za gnojiva, koji uključuje i finansijsku podršku poljoprivrednicima.
Potrebna dugoročna rješenja
Hansen je poručio da Evropska unija mora otkloniti strukturne slabosti u lancu opskrbe kako bi gnojiva bila ne samo dostupna nego i cjenovno prihvatljiva.
„Moramo riješiti probleme kako bismo gnojiva učinili dostupnim i pristupačnim. U suprotnom bi moglo doći do nestašice hrane u Evropskoj uniji“, upozorio je Hansen.
Dodao je da mnogi poljoprivrednici širom Evrope razmišljaju o smanjenju proizvodnje ili odustajanju od sadnje jer su troškovi postali previsoki.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija planira predložiti više od 500 miliona eura hitne pomoći za poljoprivrednike. Od toga bi 200 miliona eura bilo izdvojeno iz krizne rezerve Zajedničke poljoprivredne politike, dok bi dodatnih 300 miliona eura predstavljalo novu podršku.
Države članice mogle bi dodatno povećati taj iznos vlastitim sredstvima, pa bi ukupna pomoć mogla dosegnuti i 1,5 milijardi eura.
Kriza traje godinama
Hansen je naglasio da problem nije nastao zbog najnovijih sukoba na Bliskom istoku, već da traje godinama.
Podsjetio je da su cijene gnojiva između 2020. i 2024. godine porasle za oko 60 posto, prvenstveno zbog energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
„Vidjeli smo dvije velike krize zaredom i isto će se ponoviti ako ne osiguramo stabilniju proizvodnju i dostupnost gnojiva“, rekao je evropski komesar.
Evropa zavisi od uvoza
Jedan od najvećih problema, prema njegovim riječima, jeste velika zavisnost Evropske unije od uvoza energije i gnojiva.
Proizvodnja, posebno dušičnih gnojiva, u velikoj mjeri zavisi od prirodnog plina, dok se između 40 i 45 posto gnojiva koje koriste članice EU uvozi iz drugih zemalja.
Hansen smatra da takva zavisnost evropske poljoprivrednike čini ranjivim na globalne poremećaje i geopolitičke krize.
Zbog toga Evropska komisija planira povećati domaću proizvodnju, promovisati veću upotrebu organskih gnojiva, unaprijediti recikliranje hranjivih materija i poticati modernije metode poljoprivredne proizvodnje.
Govoreći o širem kontekstu, Hansen je upozorio da se slična zavisnost od uvoza može primijetiti i u drugim sektorima, zbog čega Evropska unija mora raditi na jačanju vlastite otpornosti.
„To nas čini ranjivima i moramo pronaći rješenja kako ne bismo bili izloženi pritiscima i ucjenama“, poručio je Hansen.