Naglo širenje virusnih infekcija pogodilo je hiljade putnika i uzrokovalo nekoliko smrtnih slučajeva na popularnim evropskim destinacijama.
Porast slučajeva hepatitisa A prijavile su četiri zemlje — Austrija, Češka, Mađarska i Slovačka — u periodu između januara i maja 2025. godine, prema brzoj procjeni rizika koju je izdao Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
U ove četiri zemlje ukupno je zabilježeno 2097 slučajeva. Slovačka, koja se s aktivnom epidemijom bori još od 2022. godine, prijavila je 880 slučajeva. Češka je sljedeća najpogođenija zemlja sa 600 slučajeva i šest smrtnih ishoda, navodi ECDC. Mađarska je do sada (u 2025. godini) prijavila 530 slučajeva, dok je Austrija zabilježila 87, piše New York Post.
Hepatitis A je „akutna virusna bolest jetre“ koju uzrokuje virus hepatitisa A (HAV), prema podacima agencije. Bolest se najčešće prenosi kontaminiranom hranom ili vodom, te bliskim kontaktom sa zaraženim osobama.
Dr. Marc Siegel, glavni medicinski analitičar Fox Newsa, ističe kako je hepatitis A izrazito zarazan i lako se širi među osobama koje rukuju hranom, te može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Osobe koje nisu vakcinisane protiv hepatitisa A niti su ga ranije preboljele podložne su infekciji, upozorava agencija. Vakcina se inače prima u dvije doze, s razmakom od šest do dvanaest mjeseci, objašnjava dr. Siegel. „Nakon što jednom prebolite hepatitis A, imunitet traje cijeli život“, kaže on. Ljekar može provjeriti prisustvo antitijela u krvi kako bi se utvrdilo postoji li zaštita od infekcije.
Najugroženije grupe uključuju osobe bez stalnog smještaja, korisnike rekreativnih droga (posebno one koji ih ubrizgavaju), ljude koji žive u nehigijenskim uslovima te one sa ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti.
„U tim grupama rizik od razvijanja bolesti smatra se umjerenim kod osoba mlađih od 40 godina, dok je za starije od 40 godina visok, jer se težina simptoma povećava s godinama“, navodi ECDC.
Osobe koje su zaražene možda neće razviti simptome, ali oni koji ih razviju mogu imati:
Tamnu mokraću ili stolicu boje gline
Proljev
Umor
Povišenu temperaturu
Bolove u zglobovima
Gubitak apetita
Mučninu, bolove u stomaku ili povraćanje
Žutu boju kože ili očiju (žuticu)
„Ova epidemija jasno pokazuje koliko hepatitis A može biti opasan, pa i smrtonosan, posebno za one bez pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i osnovnim higijenskim uslovima“, rekao je Ole Heuer, šef ECDC-ove Jedinice za jedinstveno zdravlje.
„Potrebno je hitno djelovati – omogućiti vakcinaciju najrizičnijim grupama i poboljšati osnovne higijenske uslove s obzirom na porast broja zaraženih.“
ECDC preporučuje daljnje ispitivanje mogućih načina prenosa, uključujući kontaminiranu hranu i prijenos unutar rizičnih skupina, kako bi se suzbilo širenje infekcije.
Agencija savjetuje vakcinaciju i liječenje osoba koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženima kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Edukacija rizičnih skupina je također ključna. Ako se vakcina ili imunoglobulin daju u roku od dvije sedmice nakon izlaganja virusu, bolest se može spriječiti.
Prevencija uključuje dobru higijenu, naročito temeljito i redovno pranje ruku – nakon korištenja WC-a, mijenjanja pelena i prije pripreme ili konzumacije hrane. Preporučuje se konzumacija flaširane i sigurne hrane i vode, te izbjegavanje bliskog kontakta sa zaraženim osobama. Osobama iz rizičnih grupa preporučuje se vakcinacija protiv hepatitisa A.