Sve veći broj parova koji se odlučuju na surogat majčinstvo u inozemstvu izlaže djecu ozbiljnom riziku da ostanu bez državljanstva i zakonski priznatih roditelja, upozoravaju stručnjaci. Ovi dramatični podaci dolaze nakon što je obustavljen petnaestogodišnji rad Haške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH) na kreiranju globalnog pravnog okvira za prekogranično surogatstvo.
Pravni vakuum i patnja djece
Razlike u zakonodavstvima širom svijeta su ogromne – od potpune zabrane u Italiji do komercijalnog surogatstva u pojedinim dijelovima SAD-a. Zbog neusklađenih propisa, dijete se često nađe u pravnom vakuumu gdje ga ni država rođenja, a ni zemlja iz koje dolaze budući roditelji, ne priznaju kao svog državljanina.
Ovakva situacija dovodi do toga da djeca mjesecima, pa čak i godinama, ostaju bez pasoša, mogućnosti putovanja i pristupa osnovnim pravima. Stručnjaci naglašavaju da nepostojanje zajedničkog međunarodnog standarda znači da djeca rođena putem surogatstva postaju najranjivija kategorija, izložena riziku od apatridije (bezdržavljanstva).
Svijet podijeljen oko etike surogatstva
Obustava projekta Haške konferencije uslijedila je zbog nepomirljivih stavova država članica. Dok neke zemlje traže hitno rješenje radi zaštite interesa djeteta, druge se oštro protive bilo kakvoj regulativi, smatrajući da surogatstvo predstavlja povredu ljudskih prava i dostojanstva žena.
Specijalna izvjestiteljica UN-a, Reem Alsalem, otišla je i korak dalje, opisavši ovu praksu kao sistem nasilja i eksploatacije žena, posebno onih iz siromašnih sredina pogođenih krizama, dok su budući roditelji uglavnom iz bogatijih zapadnih država. Iako neke zemlje, poput Danske, pokušavaju kroz izmjene zakona zaštititi prava ove djece u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava, međunarodna zajednica ostaje duboko podijeljena, ostavljajući brojne porodice i djecu u neizvjesnosti.