Zvanični podaci Evropske službe za klimatske promjene Ceopernicus pokazuju da je 2022. godina bila peta najtoplija godina ikada izmjerena na globalnom nivou i druga najtoplija u Evropi. Kako se navodi u protekloj godini postavljeni su višestruki temperaturni rekordi dok su povećane i koncentracije stakleničkih plinova. Građani naše zemlje godinama unazad slušaju koje problemu klimatskih promjena. Željko Majstorović, poznati klimatolog u razgovoru za Raport kazao je kako su bh. građani tek s nedostatkom snijega postali svjesni posljedica klimatskih promjena.
Majstorović o posljedicama klimatskih promjena
"Odmah moram da kažem da klimatske promjene itekako utječu na vremenske prilike, ali i na čovjeka. Prve dvije sedmice januara prošli su bez i jednog dana sa snijegom. Vrijeme ostaje i u narednom periodu dosta slično. Neće biti puno padavina. Temperature će malo oscilirati, ali ništa posebno. Početkom februara bi trebala biti mala veća količina padavina, to bi mogao biti i snijeg. Teško je to prognozirati, jer je snijeg je dosta problematičan za prognozu", kazao je Majstorović za Raport.
Majstorović pojašnjava da unazad nekoliko godina se evidentiraju slični vremenski izgledi.
"Posljednjih deset godina sve je iznad normalnih vrijednost. Trend globalnog zagrijavanja se ubrzava, kako u svijetu tako i u BiH. Moram napomenuti da u BiH nema puno vjetrova, najveći ekstremi su suša i poplave. Sušta znatno utječe na biljni svijet. Po kotlinama je sve veća magla i sve veće zagađenje zraka", istaknuo je Majstorović.
Dodao je kako građani BiH mogu očekivati niske temperature tokom marta i aprila ove godine.
"Najveća opasnost za poljoprivrednu proizvodnju je upravo ovaj topli period. Taj period je ubrzao rast usjeva i razvoj voća. Svaki mraz koji bi došao krajem zime bio bi štetan za biljke. Klimatske promjene utječu i na zdravlje građana. Posebno može utjecati na hronične bolesnike i djecu", kazao je Majstorović za Raport.
Bićo: Situacija neće biti dobra
Koliko trenutne vremenske prilike utječu na poljoprivredne proizvode pitali smo predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžada Biću.
"Klimatske promjene značajno utječu na poljoprivredu. Pogotovo su to negativne posljedice na kulture koje se sade na jesen. Sada se je opasnost od mrazova, jer je snijeg bio neophodan da zaštiti usjev. Mraz i veliki minus će dovesti do katastrofalnih posljedica. Slična je situacija i sa voćem. Voće je počelo pupati u jednom dijelu BiH. To ništa nije normalno", kazao je Bićo za Raport.
Bićo kaže da će građani osjetiti posljedice nedostatka domaćih poljoprivrednih proizvoda.
"Već dobro osjete. Moraju da znaju da je proizvodnja pada bez obzira na vremenske prilike. Pretežno se oslanjamo na uvoz. Osjetit će i što se tiče domaće proizvodnje, kako zbog vremenskih prilika tako i zbog nebrige Vlade FBiH. Imputi su jako skupi, a mi nemamo podršku. Prošle godine smo imali sušu, koja je bila pogubna za neke dijelove države. U kojem omjeru će se osjetiti posljedice, još uvijek je rano predviđati", zaključio je Bićo.
