Pingvini na Antarktiku radikalno su pomjerili svoju sezonu parenja kao odgovor na klimatske promjene, otkrilo je novo desetogodišnje istraživanje koje ukazuje na dramatične promjene u ponašanju ovih životinja. Studija je pokazala da neke vrste započinju parenje i do tri sedmice ranije nego prije samo jedne decenije, što ozbiljno ugrožava njihov pristup hrani i dovodi u pitanje opstanak čitavih populacija. Naučnici okupljeni oko projekta Penguin Watch sa Univerziteta Oxford koristili su 77 kamera postavljenih u 37 kolonija širom Antarktika kako bi pratili tri ključne vrste: adelijske, ogrličaste i žutonoge pingvine.
Rezultati objavljeni u časopisu Journal of Animal Ecology pokazuju da su sve tri vrste ubrzale svoje životne cikluse brzinom koja nikada ranije nije zabilježena u prirodi. Najveću promjenu pokazali su žutonogi pingvini koji su u prosjeku uranili za 13 dana, dok su adelijski i ogrličasti pingvini požurili za deset dana. Koliko je ovaj pomak drastičan najbolje ilustruje poređenje sa evropskim pticama pjevačicama, kod kojih je slična promjena zabilježena tek nakon 75 godina, dok je pingvinima za to trebalo svega deset. Dr. Ignacio Juarez Martínez, vodeći autor izvještaja, izrazio je veliku zabrinutost jer bi ovakva brzina mogla dovesti do toga da mladi ptići dođu na svijet u vrijeme kada njihov plijen još nije dostupan, što bi za njih bilo kobno.
Ove promjene stvaraju jasnu podjelu na "pobjednike" i "gubitnike" među vrstama koje su do sada živjele u harmoniji. Tradicionalno su ove tri vrste imale razmaknute sezone parenja kako bi izbjegle konkurenciju za hranu i prostor, ali sada se njihovi ciklusi preklapaju, što dovodi do sukoba. Žutonogi pingvini su u boljoj poziciji jer imaju raznoliku ishranu, dok su adelijski i ogrličasti pingvini specijalisti koji zavise isključivo o krilu. Kako se morski led smanjuje zbog zagrijavanja, tako opada i dostupnost krila, što uzrokuje pad populacija ovih osjetljivijih vrsta dok se žutonogi pingvini istovremeno šire.
Glavni uzrok ovog poremećaja je dramatičan porast temperature koji je na nekim lokacijama iznosio čak tri stepena Celzijusa u protekloj deceniji. Područja u kojima se nalaze kolonije zagrijavaju se četiri puta brže od antarktičkog prosjeka, što ih svrstava među najbrže zagrijavajuća staništa na planeti. Iako se čini da se pingvini trenutno prilagođavaju ranijem cvjetanju fitoplanktona, naučnici upozoravaju da bi tempo promjena mogao postati prebrz za njihovu biološku adaptaciju. Bez hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena, balans antarktičkog ekosistema mogao bi biti trajno narušen.