Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. septembra, a posvećen je podizanju svijesti o ovom najčešćem obliku demencije. Prema podacima stručnjaka, u svijetu od Alzheimera boluje više od 55 miliona ljudi, a procjenjuje se da se svakih tri sekunde registruje novi slučaj.
Alzheimerovu bolest početkom 20. stoljeća opisao je njemački psihijatar i neuropatolog Alois Alzheimer. Najčešće pogađa osobe starije od 65 godina, a njen tačan uzrok još uvijek nije poznat. Bolest dovodi do postepenog propadanja moždanih stanica, a prvi simptomi obično uključuju poteškoće s pamćenjem, jezikom, orijentacijom i rasuđivanjem, kazala je dr. Elvedine Žiga iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Kako bolest napreduje, javljaju se i promjene u ponašanju i raspoloženju, a u najtežem stadiju pacijenti gube mogućnost samostalnog kretanja, hranjenja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti, postajući u potpunosti ovisni o tuđoj pomoći.
Rizični faktori i prevencija
Stručnjaci razlikuju nepromjenjive rizične faktore (dob, nasljedni faktori, spol, porodična anamneza) i promjenjive (socijalna izolacija, nedostatak fizičke i mentalne aktivnosti, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, gojaznost, ozljede glave, pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i nezdrava ishrana).
Iako je bolest i dalje neizlječiva, određene terapije i nefarmakološke metode – poput tjelesnih vježbi, radne terapije, muzičke i grupne terapije – mogu usporiti njen razvoj.
Ključno je, naglašava Žiga, na vrijeme prepoznati simptome: gubitak pamćenja, poteškoće u govoru i pisanju, povlačenje iz društvenih aktivnosti i dezorijentaciju.
Prevencija se temelji na zdravim životnim navikama – kontroli krvnog pritiska i šećera u krvi, zdravoj ishrani, prestanku pušenja, redovnoj fizičkoj aktivnosti, kvalitetnom snu, očuvanju sluha te brizi o mentalnom zdravlju.