Pesticidi su u našim domovima. Zavukli su se u sve pore. Ima ih u hrani, vodi, voću, povrću, pa čak i u kućnoj prašini. Rezultat je to studije "Spasimo pčele i poljoprivrednike" koju je pokrenula Evropska građanska inicijativa (ECI).
Brojne su posljedice upotrebe pesticida na ljudski organizam. Oni su kancerogeni, uzrokuju non-Hodgkin limfom, utječu na reproduktivno zdravlje, uzrokuju bolove u trbuhu, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, agitiranost, astmu, Parkinsonovu bolest.
Za potrebe studije, stanovnici iz intenzivnih poljoprivrednih područja u dvadesetak zemlja EU, a među njima i u Hrvatskoj, uzimali su uzorke čak i kućne prašine iz svojih spavaćih soba, koja je zatim testirana u specijaliziranim laboratorijima u Francuskoj na prisutnost 30 pesticida od 450 mogućih, koliko ih je registrirano u EU, piše Slobodna Dalmacija.
I konačni nalazi bili su pozitivni na pesticide. Studija je pokazala da ljudi koji žive u intenzivnim poljoprivrednim područjima na udaljenosti manjoj od sto metara od poljoprivrednih površina upravo zbog primjene pesticida imaju povećan rizik od nastanka različitih bolesti.
U studiji se naglašava da je poljoprivreda EU visoko ovisna o hemiji (pesticidima i umjetnim gnojivima) te da se više od 400.000 tona pesticida godišnje koristi u zaštiti usjeva.
Vivian Grisogono iz udruge "Eco Hvar" sudjelovala je u istraživanju Europske građanske inicijative (ECI), gdje je došla do poražavajućih rezultata.
Kako kaže, uzorke prašine, koji su zatim analizirani u sklopu studije, uzela je u kući svoje prijateljice u naselju Svirče, nedaleko od vinograda, i rezultati nikako nisu dobri.
"Utvrđena je prisutnost čak osam različitih fungicida, herbicida, insekticida koji su u kuću dospjeli iz okoliša i koji su vrlo štetni za zdravlje, uglavnom su kancerogeni, ali mogu izazvati oštećenja neurološkog sustava, smanjiti plodnost, izazvati alergije na koži, te izazvati bolesti štitnjače i jetre", upozorava Grisogono.
U ekološkim udruženjima čude se da je rezultat ovako loš na otoku Hvaru, gdje zapravo i nema intenzivne poljoprivrede. Pitaju se što bi bilo da su istraživanja provođena u drugim područjima.
"U Hrvatskoj je uzorak uzet na otoku Hvaru, mjestu koje bi trebalo biti čisto, zdravo i sigurno, ali to, nažalost, nije. Pesticidi, iako ih ne vidimo, niti ih možemo detektirati bez laboratorijskih testova, ipak jesu prisutni u našoj svakodnevici, u zraku, vodi, tlu, a svakako i u hrani", rekla je Natalija Svrtan iz udruge "Zemljane staze".
"Uz enormno opterećenje našeg organizma različitim kemikalijama preko sredstava za čišćenje kuće, sredstava za higijenu, kozmetičkih sredstava, te industrijskog i automobilskog zagađenja, dodatno opterećenje pesticidima može biti upravo ona kap koja će preliti čašu i postati okidač za razvoj opasnih i smrtonosnih bolesti i brojnih poremećaja", kaže Svrtan, koja pak naglašava da se u Hrvatskoj samo provodi kontrola na ostatke pesticida etilen oksida, dok je u EU registrirano 450 različitih sredstava za primjenu u poljoprivredi.
"Građani moraju znati što jedu i što kupuju", rezolutna je Svrtan.
Ona smatra da se kontrolama primjene pesticida na terenu ne bi puno postiglo. Zapravo, poljoprivrednicima treba omogućiti da prijeđu na održivu i neštetnu poljoprivrednu proizvodnju, koja je u konačnici i finansijski isplativa.
Međutim, gotovo je nemoguće pomiriti zahtjeve intenzivne poljoprivredne proizvodnje sa zahtjevima ekoloških udruženja, koje proklamiraju organsku poljoprivredu bez pesticida. Istina, imamo i organsku proizvodnju voća i povrća, koja ni približno nije dovoljna za podmirenje domaćeg tržišta. Stručnjaci agronomi ističu da s pesticidima treba znati raditi. Ako se poštuju način primjene i karenca (vrijeme koje treba proteći od tretiranja do konzumacije proizvoda), pesticidi nisu štetni ni za okoliš ni za zdravlje ljudi. Međutim, ako se prilikom prskanja i tretiranja poljoprivrednih kultura zaštitno sredstvo stavlja odoka pa se voće i povrće sutradan iznosi na tržnicu, onda svi imamo problem, stav je stručnjaka agronoma.
Isto je i sa zbrinjavanjem prazne ambalaže nakon upotrebe zaštitnih sredstava. Država je sve zakonski uredila, samo to treba poštovati i na terenu provoditi odgovarajuće kontrole, te sve one koji se ne pridržavaju tih pravila treba novčano kazniti – rezolutni su agronomi i poljoprivrednici s kojima smo razgovarali.
Bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja nemoguća je intenzivna proizvodnja u maslinicima, voćnjacima, povrtnjacima i vinogradima.
