Svijet insekata nestaje zabrinjavajućom brzinom, a prema upozorenju američkog ljekara, to nije samo ekološki, već i direktno ljudski problem. Dr. Joseph Varon, ljekar intenzivne njege iz Houstona, ove sedmice je javno upozorio da naglo smanjenje broja insekata predstavlja ozbiljan signal nadolazeće krize za čovječanstvo. Kako je naveo, nestanak insekata poput kornjaša, leptira, moljaca, muha, komaraca i pčela odvija se dramatičnim tempom te predstavlja „kritičnu crvenu zastavicu ekološke nestabilnosti“.
Dr. Varon je povukao snažnu paralelu između ekologije i medicine. U tekstu objavljenom u publikaciji The Defender, upozorio je da tišina često znači veću opasnost od buke.
„U medicini tišina može biti alarmantnija od zvuka. Pacijent koji iznenada prestane izražavati bol ili monitor koji naglo prestane bilježiti aktivnosti često signalizira zatajenje sistema, a ne poboljšanje“, napisao je Varon. Dodao je da se sličan obrazac sada vidi i u prirodi, naglašavajući: „Ekologija pokazuje isti scenarij. A trenutna tišina je duboko zabrinjavajuća.“
Nestanak insekata direktno ugrožava namirnice na kojima se temelji ljudska ishrana, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke. Posljedično bi nestali i ključni nutrijenti, vitamini, minerali i antioksidansi, što bi moglo oslabiti imunitet, povećati rizik od hroničnih bolesti i poremetiti ravnotežu ljudskog zdravlja na načine koje nauka tek počinje razumijevati. „Trenutnu tišinu ne treba tumačiti kao stabilnost. Ona je upozorenje“, istakao je Varon.
Jedno od ključnih upozorenja dolazi iz Njemačke, gdje je dugoročno istraživanje pratilo biomasu letećih insekata u zaštićenim prirodnim područjima tokom gotovo 30 godina. Do 2016. godine naučnici su utvrdili da se populacija insekata smanjila za više od 75 posto, čak i u regijama koje su bile zaštićene od industrijskih aktivnosti. Globalne procjene dodatno pokazuju da je više od 40 posto vrsta insekata trenutno u padu. Predviđanja za budućnost su još mračnija – procjenjuje se da bi do 2030. godine čak četvrtina svih vrsta mogla nestati.
Iz ljekarske perspektive, dr. Varon nestanak insekata opisuje kao rani biološki signal stresa i toksičnosti okoliša. „Porast hroničnih bolesti, metaboličkih poremećaja i poremećaja imunološkog sistema ne može se jasno odvojiti od ekološkog konteksta u kojem danas živimo“, upozorio je. Dodao je da ljekari sve češće primjećuju posljedice kroz porast alergijskih reakcija, otpornost na antibiotike i nutritivne deficite kod pacijenata.
Insekti su, zbog kratkog životnog vijeka i brzog metabolizma, posebno osjetljivi na hemijske i elektromagnetne poremećaje. Varon ističe da sve više dokaza povezuje ove izloženosti s poremećajima endokrinog sistema i neurološkim problemima kod ljudi. Posebno je upozorio na neonikotinoidne pesticide, koji napadaju nervni sistem insekata, ali slični biološki putevi postoje i kod ljudi.
Varon je situaciju pojasnio slikovitim primjerom: „Zamislite pacijenta s dijabetesom koji se bori s ranama koje sporo zacjeljuju. Te rane postaju jasan prikaz pada unosa mikronutrijenata uzrokovanog gubitkom oprašivača.“ Manjak vitamina C i cinka, presudnih za obnovu tkiva, pokazuje kako gubitak buba ima stvarne posljedice na naše tijelo.
Dr. Varon smatra da ljekari moraju uključiti procjene zdravlja okoliša u svoju praksu. Svoje upozorenje zaključio je snažnom porukom:
„Civilizacije ne propadaju samo zbog ratova ili ekonomije. One propadaju kada se životni sistemi koji ih održavaju tiho razgrađuju.“