Prije dva ljeta moje prijateljice i ja nismo morale dugo razmišljati gdje ćemo otići na zajedničko ljetovanje. Jedna destinacija odmah se izdvojila kao očigledan izbor. Privučene njenim azurno plavim morem, cijenama nižim od prosjeka i snimcima na društvenim mrežama koji su je proglašavali „Maldivima Evrope“, uputile smo se u Albaniju, piše Telegraph.
Međutim, umjesto netaknutog mediteranskog raja koji bi opravdao poređenja s tim idiličnim arhipelagom u Indijskom okeanu, dočekali su nas kilometri gotovo identičnih barova na plaži, šetnice osvijetljene neonskim svjetlima i uvale prepune ležaljki, toliko gusto poredanih da se šljunkovita obala jedva mogla vidjeti.
Danas je prilagođavanje albanske obale masovnom turizmu postalo još intenzivnije. Broj posjetilaca nastavlja naglo rasti. Globalni hotelski lanci nastavljaju gradnju novih objekata, a ovog ljeta očekuje se početak rada dugo najavljivanog Međunarodnog aerodroma Vlora, koji će predstavljati novu ulaznu tačku prema Albanskoj rivijeri.
Turisti u sve većem broju pristižu na albanske plaže. Međutim, prepune obale teško da predstavljaju ono što većina ljetnih gostiju priželjkuje.
Najkontroverzniji novi turistički projekat svakako su dva planirana luksuzna resorta iza kojih stoje Ivanka Trump i njen suprug Jared Kushner, a koji su nedavno izazvali masovne proteste širom Albanije.
Da li je upravo to upozorenje koje je Albaniji bilo potrebno kako bi stavila turizam pod kontrolu prije nego što bude prekasno?
Kako se mijenja lice albanskog turizma
Saranda, najpoznatije albansko ljetovalište, prije ne tako mnogo godina izgledala je potpuno drugačije.
„Bio je to miran lučki grad u kojem je najviša zgrada bio sedmospratni hotel Butrint“, kaže Gillian Gloyer, autorica turističkog vodiča Bradt Guide to Albania, koja je živjela u Albaniji od 1998. godine.
„U to vrijeme turizma gotovo da nije ni bilo, a samo je nekoliko plaža imalo bilo kakvu turističku infrastrukturu.“
Albanija je sve do početka 1990-ih bila snažno izolovana pod komunističkim režimom, a tek mnogo godina kasnije počela je privlačiti pažnju šire turističke javnosti. Pravi iskorak dogodio se 2011. godine kada je Lonely Planet Albaniju proglasio najboljom svjetskom destinacijom za posjetu.
Međutim, prava prekretnica dogodila se nakon pandemije, kada su niskobudžetne aviokompanije otvorile baze na aerodromu u Tirani, dok su videosnimci južne albanske obale postali viralni na TikToku.
Broj turista u Albaniji bio je 89 posto veći 2025. godine nego 2019, čime je zemlja postala najbrže rastuća turistička destinacija u Evropi.
Prije turističkog procvata bile su uvedene i određene politike održivog razvoja. Program „100 sela“ omogućio je stanovnicima ruralnih područja državne grantove kako bi svoje kuće pretvorili u pansione i apartmane, pružajući domaćim i stranim turistima priliku da iskuse tradicionalni albanski način života.
Međutim, fokus se ubrzo prebacio na gradnju hotela duž obale. Premijer Edi Rama otvoreno je podržao velike građevinske projekte te najavio cilj od 30 miliona turista godišnje do 2030. godine, u odnosu na približno 12,5 miliona koliko ih je Albanija zabilježila prošle godine.
„Mnoge plaže na Albanskoj rivijeri, uključujući i one koje se nalaze u zaštićenim područjima poput Nacionalnog parka Butrint, već su prekomjerno izgrađene“, kaže Gloyer.
„Time se uništava prirodna ljepota koja je strane posjetioce uopće i privukla.“
Kushnerovi luksuzni resorti izazvali buru
Vizija Ivanke Trump i Jareda Kushnera vrijedna 1,4 milijarde eura predviđa izgradnju dva luksuzna turistička kompleksa s ukupno 10.000 hotelskih soba na albanskoj jadranskoj obali.
Jedan od njih planiran je na ostrvu Sazan, stjenovitom području prekrivenom borovim šumama koje je tokom komunističkog perioda služilo kao pomorska baza, a i danas je ispresijecano nuklearnim bunkerima i tajnim tunelima.
„To je fascinantna historijska lokacija koju danas može posjetiti svako ko izdvoji nekoliko eura za vožnju brodom“, kaže Gloyer.
„Ako prijedlog o pretvaranju ostrva u luksuzni resort bude odobren, ono će postati nedostupno gotovo svima.“
Ipak, najveću zabrinutost izaziva biodiverzitet tog područja.
Drugi kompleks planiran je na dijelu kopnene obale nasuprot ostrvu Sazan, uz sam prirodni rezervat Vjosa–Narta, jedno od najpoznatijih mjesta za posmatranje ptica u Albaniji.
„To je jedno od ekološki najvažnijih područja u Albaniji“, kaže Aleksandër Trajçe, izvršni direktor organizacije Protection and Preservation of Natural Environment in Albania (PPNEA).
„Veliki broj biljnih i životinjskih vrsta bio bi direktno pogođen ovim projektima, ali među najugroženijima je više od 200 vrsta ptica koje zavise od ove lagune.“
Među njima su i flamingosi.
Protesti protiv ovih planova dobili su naziv „Revolucija flamingosa“, iako gradilišta ugrožavaju staništa brojnih drugih zaštićenih vrsta, uključujući sredozemnu medvjedicu i kudravog pelikana.
Ostrvo Sazan okruženo je jedinim morskim nacionalnim parkom u Albaniji, a ujedno predstavlja i mjesto gdje glavata morska kornjača polaže jaja, vrsta koja je predmet globalnih programa zaštite.
„Ukupne posljedice ovih projekata mogle bi biti katastrofalne“, upozorava Trajçe.
Turizam ili prikrivena gradnja nekretnina?
Ipak, nisu svi stanovnici protiv novih resorta.
Jedan vlasnik restorana u Vlori toliko je zadovoljan očekivanim dolaskom većeg broja turista da je svoj riblji restoran nazvao „Ivanka“.
Drugi ugostitelj, Arsen Llambro, vlasnik restorana Taverna e Miqësisë u blizini lagune Vjosa–Narta, nešto je oprezniji, ali vjeruje da projekat može koristiti regiji ako bude pravilno realizovan.
„Mislim da novi hoteli mogu donijeti više posjetilaca, investicija i ekonomskih prilika. Ne bismo se trebali prvenstveno oslanjati na uvoznu radnu snagu, ali ako razvoj donese korist široj zajednici, podržavam ga.“
Demonstranti, međutim, smatraju da postoji razlog za ozbiljnu zabrinutost.
Albanska vlada izmijenila je Zakon o zaštićenim područjima 2024. godine kako bi omogućila ono što naziva „elitnim turističkim razvojem“, čak i u područjima od posebnog ekološkog značaja, čime je Kushnerov projekat postao samo jedan u nizu koji zadire u zaštićene prirodne cjeline.
Na sjeveru zemlje već je počela izgradnja velikog turističkog kompleksa u močvarnom području Buna–Velipoja, dok postoje planovi za izgradnju stotina turističkih vila unutar Nacionalnog parka Divjaka–Karavasta.
„Svjedočimo dosad nezabilježenom otvaranju zaštićenih područja za masovnu gradnju. U stvarnosti se često uopće ne radi o turizmu, nego o velikim projektima razvoja nekretnina koji se predstavljaju kao turistički projekti“, kaže Trajçe.
Posljednjih godina turizam je postao izuzetno osjetljiva tema u mnogim evropskim destinacijama.
Ali za razliku od Barcelone, gdje lokalno stanovništvo više ne može priuštiti stanovanje, ili Venecije, koja se bori s prekomjernim brojem turista, albanski turizam postao je kontroverzan prije nego što je zapravo dostigao puni razvoj.
Olsi Nika, izvršni direktor organizacije EcoAlbania, tvrdi da su ograđivanje gradilišta, radni kampovi i pristupni putevi za Trump-Kushnerove projekte započeli prije nego što je završen proces procjene utjecaja na okoliš.
„Posmatranja na terenu pokazuju da su ove početne intervencije možda već narušile osjetljiva staništa. Smatra se da je teška mehanizacija koja radi na plažama Dajlani i Portonova oštetila mjesta na kojima glavata morska kornjača polaže jaja“, kaže on.
Ipak, protivnici resorta u području Vjosa–Narta i na ostrvu Sazan ne protive se turizmu kao takvom.
„Albanija još uvijek ima rijetku priliku da izbjegne greške koje su već napravljene u drugim dijelovima Mediterana“, kaže Nika.
„Iz naše perspektive, najveći rizik nije sam turizam, već gubitak ekosistema koji predstavljaju najveću komparativnu prednost naše zemlje. Održivi turizam zavisi od zdravih ekosistema, a ne obrnuto.“
Za nekoliko godina, za mnoge ljude uspjeh albanskog turizma neće se mjeriti brojem posjetilaca niti milijardama vrijednim investicionim ugovorima.
Mjerit će se brojem flamingosa koji će i dalje gaziti kroz njegove vode.