Uzima se s čašom vode ili voćnog soka pola sata prije jela. Dnevna doza najčešće je dva do tri grama.
Klorela je jedna od rijetkih jestivih slatkovodnih algi. Postoji više od 30 vrsta tog jednostaničnog organizma zelene boje, najistraživanije su Chlorella vulgaris i Chlorella pyrenoidosa. Ova alga je superhrana, no budući da ima tvrdu staničnu stijenku koju ljudi ne mogu probaviti, ne može se uzimati kao namirnica, nego samo kao suplement (u obliku kapsula, tableta, praha i ekstrakta). Uzima se s čašom vode ili voćnog soka pola sata prije jela. Dnevna doza najčešće je dva do tri grama. Nije točno specificirana, jer nema dovoljno dokaza koji bi odredili točnu količinu za terapeutsko djelovanje.
Klorofil poput krvi
Osušena klorela ima od 42 do 58 posto proteina pa je odličan izvor bjelančevina. Sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina, sve vitamine B skupine, vitamine C, E i K, betakaroten i neke druge antioksidanse, od minerala najzastupljenije je željezo, čiju apsorpciju pomaže vitamin C iz klorele. Sadrži magnezij, cink, bakar, kalij i kalcij, vlakna te omega-3 masne kiseline. Dobra je za krvnu sliku. Ističe se po sadržaju klorofila, biljnog pigmenta. Nazivaju ga biljnom krvi, jer je njegova molekula slična molekuli hemoglobina, crvenog pigmenta u ljudskoj krvi, samo što je u središtu molekule hemoglobina atom željeza, a kod klorofila atom magnezija.Čisti od toksina
Od dobrobiti najčešće se spominje pomoć u čišćenju organizma, a neke studije ukazuju da je učinkovita u uklanjanju iz tijela teških metala i drugih štetnih komponenti kojih se organizam dugo rješava. Pomaže sniziti i razine štetnih kemikalija kojih ponekad ima u hrani, kao što su dioksini (spojevi koji nastaju izgaranjem organskih tvari ili kao nusprodukti u kemijskim procesima), koji ometaju hormonski i imunosni sustav, funkciju jetre itd. Ima dokaza da klorela pomaže podići prirodnu sposobnost tijela da se očisti od toksina. Istraživanja sugeriraju da suplementi klorele mogu pomoći sniziti kolesterol. Klorela može imati težak miris i okus po ribi, no neki njeni suplementi mogu okusom i mirisom podsjećati na svježi sok od zelenog povrća, što ovisi o tome kako se uzgaja. Uzimate li je dulje od nekoliko tjedana, možete je dodavati u jela, primjerice u namaze, smoothieje, pudinge, kolačiće.
Primjer su sirovi čokoladni kolačići s klorelom i bademima. Treba vam pola šalice kakao maslaca, pola šalice kakao praha, 1-2 jušne žlice sirupa od rižinog slada, 1 čajna žlica praha klorele, 18 badema i kalup za 18 kolačića. Na pari otopite kakao maslac, umiješajte kakao prah i klorelu pazeći da ne nastaju grudice. Dodajte sirup, sve dobro promiješajte pa ulijte u kalup pazeći da ne napunite posudice do vrha. U svaku nježno uronite po jedan badem. Stavite u hladnjak na 20 minuta da se stisne.