Alifakovac je jedan od najpoznatijih i najljepših sarajevskih naselja, koje ima bogatu historiju i tradiciju, a njegovo ime često se povezuje s pričama o starom Sarajevu, tradiciji, a ponekad i o ljubavi prema tom mjestu. Ovaj naselje je smješteno na padinama sarajevskih brda, i kroz njegovu historiju prošlo je mnogo važnih trenutaka.
Jedna od najljepših priča o Alifakovcu je ona o njegovim stanovnicima, koji su kroz vreme bili poznati po tome što su živjeli u harmoničnoj zajednici, pomažući jedni drugima, a sve to u duhu sarajevskog multikulturalizma.

Prema legendama, Alifakovac je u prošlim vremenima bio mjesto gdje su se sreli mnogi trgovci, putnici i pjesnici. Priča se da je jedan od poznatih pjesnika u Sarajevu, koji je obožavao prirodu i boje grada, često svraćao u Alifakovac da bi u tišini i miru pronalazio inspiraciju za svoje stihove.
Također, Alifakovac je bio dom i mnogim duhovnim vođama i učiteljima, koji su tražili spokoj i tišinu na brdima. Smatra se da je samo ime naselja povezano sa starim vremenskim vjerovanjima, jer se "Alifakovac" može povezivati sa likom Alije, mudrog učitelja ili filozofa, koji je sve građane vodio kroz teške periode.

Na Alifakovcu su se tokom vremena izgradile brojne kuće, ali ono što je naselje učinilo posebnim jeste njegov spoj tradicije i modernog života. Graditelji ovog naselja su pažljivo negovali odnos prema tradiciji, prepoznajući značaj starog Sarajeva i svojih korena, ali su također omogućili da naselje raste i modernizuje se, sve dok nije postalo jedno od najljepših mjesta za življenje u Sarajevu.
Alifakovac je često mjesto posjete za one koji žele doživjeti istinsku dušu Sarajeva i vidjeti grad kroz prizmu historije i kulture.

Na Alifakovcu, iznad Šeher-ćehajinog mosta, nalazi se veliko i po svom položaju jedno od najljepših starih sarajevskih grobalja. Kada se popnemo na vrh ulice Veliki Alifakovac, dočekuje nas veliki kaldrmisan plato, oko kojeg je smješteno groblje ispresijecano putevima koji vode na više strana: prema Babića Bašči, Kozjoj Ćupriji, Čeljigovićima, Magodi-Megari, Malom i Velikom Alifakovcu. U središtu groblja, na njegovoj najistaknutijioj tački, stoje dva manja kamena otvorena turbeta na stubovima, a oko njih su na sve strane razasuti snježnobijeli nišani različitih oblika i veličine, razbacani po zelenoj travi obrasloj visokim drvećem. Sliku ambijenta upotpunjuje i jedna stara česma.
Ali, značaj nekropole na Alifakovcu ne leži samo u tome; ona je možda značajnija s gledišta historije. Preko tri stotine nadgrobnih spomenika, od kojih više od dvije stotine s epitafima (natpisima), pružaju nam zanimljive podatke o prošlosti grada na Miljacki i predstavljaju pravi arhiv u kamenu. Danas smo u mogućnosti da svoja ranija saznanja o vremenu ove nekropole upotpunimo i najnovijim nalazima. Naime, prilikom uređenja groblja, u zemlji je pronađen nadgrobni spomenik, nišan oblika veće stele, s čije je jedne strane isklesana ruka savijena u laktu, sa šest ispruženih prstiju iznad kojih je mjesec, koji ruka kao da želi dohvatiti. Na jednoj užoj strani je mač s poluloptama. Pored ovog nišana je i drugi, a na skošenju ima cik-cak linije.

To su elementi koji nam govore da je groblje na Alifakovcu nastalo još u 15. stoljeću. Nišani s natpisima u pjesmi ili u prozi, izvedeni u raznim varijantama arapskog pisma, daju obilje podataka o većem broju učenih osoba, pjesnika, dobrotvora i esnaflija starog Sarajeva. Groblje na Alifakovcu je poznato kao i Musafirsko groblje gdje su sahranjivani stranci koje bi smrt zatekla u Sarajevu.