Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine Alma Čolo danas je bila uvodničar na sesiji Kruga '99 na kojoj je tema bila „Odluke Visokog predstavnika: doprinos pravnoj državi ili pravnoj nesigurnosti?“
Ona smatra da sa formalno-pravnog aspekta odluke koje je donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, amandmani na Ustav FBiH i izmjene i dopune Izbornog Zakona BiH, nisu došle u odgovarajući trenutak, te da je njihovo proglašavanje u noći izbora protivno demokratskim standardima i protivno Ustavu BiH.
Fer izbori
Jer, kako je pojasnila, Ustav propisuje Evropsku konvenciju kao krovni međunarodni mehanizam koji je nadređen svim domaćim zakonima, a sastavni dio evropske konvencije je Protokol 1, koji garantira fer, demokratske neposredne izbore, u pravovremenim vremenskim intervalima.
Da bi izbori bili fer i korektni, navela je Čolo, potrebno je da postoji stabilnost izbornog sistema. Pod tim Venecijanska komisija podrazumijeva ne prečesto mijenjanje izbornog zakona. Pogotovu ga ne treba mijenjanje izbornog zakona u godini izbora. Venecijanska komisija je stanovišta da i ako se mijenja izborno zakonodavstvo u godini izbora, to je moguće radi poštivanja međunarodnih obaveza.
U konkretnom slučaju, pojasnila je, nikakvo poštivanje međunarodnih obaveza nije dovelo do amandmana koje je nametnuo visoki predstavnik.
"To znači, da sa formalno-pravnog aspekta, doneseni amandmani na Ustav FBiH i izmjena izbornog Zakona, nikako ne doprinose pravnoj sigurnosti, ne doprinose ostvarivanju principa pravne države. Sa materijalno-pravnog aspekta, ni na koji način ne pomažu u otklanjanju disfunkcionalnog ustavno-pravnog uređenja u BiH. Ne pojednostavljuju ustavno-pravnu strukturu BiH", naglasila je Čolo.
Ključna zamjerka
Nametnuti amandmani, precizirala je, nemaju niti objektivnog, niti razumnog opravdanja. Posebno sa aspekta broja delegata koje je visoki predstavnik povećava, sa 58 na 80. Kaže da ne postoje proračunata sredstva.
Čolo je naglasila kako je najveća manjkavost amandmana primjena popisa stanovništva iz 2013. godine. Kaže da je Ustavni princip popis iz 1991.godine, sve do provedbe Aneksa 7 Djetonskog mirovnog sporazuma.
"Niti Parlamentarna skupština BiH, ni Vijeće ministara BiH, a niti Predsjedništvo BiH nisu proglasili okončanje Aneksa 7. Znači Aneks 7. nije okončan i sve do tad se ima primjenjivati popis iz 1991. godine. Ne e popis koji je rezultat etničkih pomjeranja na teritoriji BiH, usljed ratnih dejstava i genocida koji je počinjen u BiH", naglasila je Čolo.
Njena ključna zamjerka je povećanje broja delegata. Smatra da ono nije razumno niti postoji objektivno opravdanje, a koje pogoduje daljim etničkim podjelama u BiH.
"Najveći broj delegata treba da dođe sa područja gdje postoji uglavnom etnički koncentrirano stanovništvo, pogotovo iz reda hrvatskog naroda. Delikatna stvar je povećanje cenzusa koji se odnosi na izbor rukovodstva Federacije BiH. Time se išlo u korist HDZ-a BiH. HDZ je u ustavnim pregovorima tražio povećanje procenta na jednu polovinu od postojećih 17", zaključila je Čolo.
