Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka bIh (IDDEEA) u obraćanju Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC) jučer u Sarajevu poručio je da se Bosna i Hercegovina nalazi u ključnom trenutku kada se pitanje digitalnog identiteta i infrastrukture povjerenja više ne može posmatrati kao tehničko, već kao strateško i državno pitanje.
Govoreći uz guvernerku Centralne banke BiH Jasminu Selimović, kao jedan od dvoje pozvanih domaćih zvaničnika na sjednicu PIC-a, Badnjević je pred predstavnicima međunarodne zajednice predstavio širi okvir digitalne transformacije u BiH, od razvoja sistema elektronskog potpisa i interoperabilne državne infrastrukture, preko konkretnih rezultata, pa sve do uloge IDDEEA-e u izbornom procesu i jačanju povjerenja građana u institucije.
Poseban akcenat stavio je na rizike nastanka paralelnih sistema digitalne identifikacije i trust servisa na različitim nivoima vlasti, posebno u entitetu RS upozoravajući da bi takvi procesi mogli dovesti do fragmentacije jedinstvenog državnog digitalnog prostora i ugroziti evropski put Bosne i Hercegovine u oblasti digitalne integracije.
U nastavku Raport objavljuje u cijelosti Badnjevićevo obraćanje UO PIC-a.
"Hvala vam na prilici da vam se danas obratim o temi koja na prvi pogled može izgledati tehnička, administrativna ili digitalna po svojoj prirodi, ali koja je u stvarnosti jedno od ključnih pitanja za stabilnost, funkcionalnost i budućnost Bosne i Hercegovine.
Danas vam se ne obraćam samo u svojstvu direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidencije i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA). Obraćam vam se kao predstavnik institucije koja stoji u samom centru identitetske infrastrukture države Bosne i Hercegovine, jer sam identitet sve više postaje jedno od najvažnijih pitanja opstanka moderne države.
Zato bih želio započeti jednom jednostavnom, ali izuzetno važnom činjenicom. Svaka država počiva na tri temeljna elementa: teritoriji, stanovništvu i identitetu. Teritorija bez identiteta nije funkcionalna država. Stanovništvo bez zajedničkog institucionalnog identiteta ne čini jedinstven pravni prostor. U savremenom digitalnom svijetu, identitet više nije samo administrativna kategorija.
Kontrola identiteta i značaj države
Identitet danas predstavlja digitalni suverenitet države. Upravo zato današnji sporovi o digitalnom identitetu nisu sporovi o tehnologiji. Oni su sporovi o tome može li Bosna i Hercegovina očuvati jedinstven institucionalni prostor u digitalnom dobu. Danas više ne govorimo samo o tome ko kontroliše teritoriju. Govorimo i o tome ko kontroliše identitet. Država koja izgubi kontrolu nad identitetskom infrastrukturom svojih građana postepeno gubi sposobnost da samostalno upravlja svojim pravnim, administrativnim i demokratskim procesima.
Tokom posljednjih sto godina države su gradile puteve, željeznice, energetske sisteme i komunikacione mreže. Danas države grade identitetsku infrastrukturu. Kao što nijedna država ne može funkcionisati bez puteva ili električne energije, tako u digitalnom dobu nijedna država ne može funkcionisati bez pouzdanih sistema identiteta, registara i infrastrukture povjerenja.
Danas Bosna i Hercegovina posjeduje jednu od najznačajnijih identitetskih infrastruktura u regionu, a IDDEEA održava ključnu identitetsku infrastrukturu od koje u velikoj mjeri zavisi digitalno funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga, što je uloga Agencije značajnija, to češće svjedočimo pokušajima da se ta državna infrastruktura ospori, fragmentira ili djelimično prisvoji.
Zato želim danas biti vrlo precizan. Ovo nije pitanje političke retorike. Nije pitanje dnevne politike. Nije pitanje međustranačkih sukoba. Ovo je pitanje funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine.
Naše iskustvo jasno pokazuje da gotovo svaki ozbiljan pokušaj izgradnje zajedničke digitalne infrastrukture u Bosni i Hercegovini nailazi na institucionalni otpor u trenutku kada digitalizacija počne proizvoditi transparentnost, interoperabilnost, digitalnu sljedivost, odgovornost, efikasnost i smanjenje prostora za manipulacije.
Elektronski potpis kao simbol države
Drugim riječima, problem nije tehnologija. Tehnologija postoji. Znanje postoji. Kapacitet postoji. Pravo pitanje je da li će Bosni i Hercegovini biti dozvoljeno da postane istinski funkcionalna država.
Na primjer, Bosna i Hercegovina je Zakon o elektronskom potpisu usvojila još 2006. godine. Međutim, skoro osamnaest godina zemlja je imala zakon bez stvarne implementacije. Građani su formalno imali pravo na elektronski potpis, ali ga u praksi nisu mogli koristiti u svakodnevnoj komunikaciji s institucijama. Ovo je na mnogo načina simbol Bosne i Hercegovine.
Često imamo deklarativnu podršku reformama, dok stvarna implementacija izostaje. Koristeći vlastito znanje, kapacitete i interne resurse, IDDEEA je uspjela, prvi put nakon osamnaest godina, uspostaviti potpuno funkcionalan sistem kvalifikovanog elektronskog potpisa za Bosnu i Hercegovinu, uz međunarodnu certifikaciju i besplatnu dostupnost svim građanima Bosne i Hercegovine. Besplatno.
Paradoksalno, upravo u trenutku kada je ova mogućnost konačno postala stvarnost, svjedočimo pokušajima da se fragmentira infrastruktura na kojoj takav razvoj počiva.
Bosna i Hercegovina nije razvijala zatvoren sistem. Nismo težili centralizaciji usluga. Naprotiv, gradili smo infrastrukturu na kojoj svi nivoi vlasti i sve institucije mogu razvijati vlastite elektronske usluge. IDDEEA nije težila monopolizaciji digitalizacije, već omogućavanju digitalizacije cijele države.
To znači da opštine, gradovi, sudovi, tužilaštva, poreske uprave, zdravstvene institucije, ministarstva, banke, telekom operateri i drugi javni i privatni subjekti mogu koristiti zajedničku infrastrukturu za razvoj digitalnih usluga za građane. Ovo je evropski model digitalne države: centralizovan okvir identiteta, ali decentralizovane usluge.
Mi pokušavamo pratiti pravac u kojem ide Evropska unija. EU gradi Evropski digitalni identitetni novčanik. Gradi jedinstveno tržište digitalnog povjerenja. Gradi interoperabilnost među državama članicama. Suština eIDAS 2.0 okvira nije centralizacija moći, već izgradnja povjerenja kroz zajedničke standarde.
Bosna i Hercegovina prvi put ima realnu priliku da postane dio tog procesa. Ali to je moguće samo ako očuvamo jedinstven okvir digitalnog identiteta, interoperabilnosti i povjerenja.
Danas već postoje konkretni dokazi da Bosna i Hercegovina može uspjeti u digitalnoj transformaciji kada postoji institucionalna saradnja. Jedan od najboljih primjera je saradnja IDDEEA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. U okviru ove inicijative, mobilni timovi Agencije posjetili su 106 pravosudnih institucija širom zemlje, gdje je oko 2.000 pravosudnih službenika dobilo kvalifikovane elektronske potpise.
Ovo je omogućilo siguran elektronski razmjenu podataka u pravosuđu i razvoj digitalnih pravosudnih usluga.
Elektronski potpis i elektronska razmjena podataka omogućavaju tačno utvrđivanje ko je šta uradio, kada i pod kojim ovlaštenjem. Oni povećavaju odgovornost, transparentnost, efikasnost i smanjuju prostor za zloupotrebe.
Otpor iz entiteta RS
Još jedan važan primjer je nova online usluga izdavanja uvjerenja da se protiv osobe ne vodi krivični postupak. Ovo pokazuje da digitalna država nije teorija — ona već funkcioniše.
Pitanje više nije da li možemo. Pitanje je da li ćemo dozvoliti da uspjeh postane pravilo, a ne izuzetak.
Građani godinama moraju prikupljati informacije iz jedne institucije koje već postoje u drugoj. To nije moderna administracija. Savremene države funkcionišu tako da institucije međusobno komuniciraju, a građani dobijaju usluge bez posredovanja između institucija.
Digitalna transformacija nije samo tehnološka promjena, već promjena načina upravljanja državom. Kada institucije same provjeravaju podatke, smanjuje se prostor za zloupotrebe. Kada postoji pouzdan digitalni identitet, raste odgovornost. Kada postoji jedinstvena infrastruktura, smanjuje se prostor za paralelne sisteme.
I upravo zato digitalna transformacija već sada nailazi na otpor — jer mijenja način funkcionisanja sistema.
Postoji i paradoks koji međunarodna zajednica mora razumjeti. Institucije u Republici Srpskoj svakodnevno koriste državnu infrastrukturu IDDEEA-e. Međutim, kada ta infrastruktura treba postati osnova šire interoperabilnosti, pojavljuje se otpor.
Kada se sudstvo treba povezati na elektronski potpis, osporava se koncept državne infrastrukture. Kada se razvija digitalni identitet, pojavljuju se narativi o ugrožavanju nadležnosti. Kada se uvode trust servisi, pokušavaju se graditi paralelni sistemi.
Problem nije tehnički. Problem nastaje kada zajednička infrastruktura počne stvarati funkcionalnu državu.
Funkcionalna digitalna država znači više transparentnosti, više odgovornosti i manje prostora za arbitrarnost i zloupotrebe.
Uvaženi članovi PIC-a, Bosna i Hercegovina je previše vremena trošila na rasprave o nadležnostima, a premalo na konkretne rezultate. To je upozorenje šta se dešava kada političke rasprave postanu važnije od funkcionalnosti sistema.
Digitalna transformacija mora se posmatrati kroz rezultate koje donosi građanima, a ne kroz političke nadležnosti.
Posebno je važno razumjeti da je Vlada Republike Srpske nedavno usvojila Nacrt zakona o elektronskoj identifikaciji i trust servisima, čime se prvi put uvodi paralelni sistem na entitetskom nivou prije državnog okvira.
To nije evropska integracija, već fragmentacija evropske integracije. Evropski digitalni prostor može se graditi samo na zajedničkim standardima i interoperabilnosti, a ne na paralelnim sistemima.
Ako Bosna i Hercegovina dobije više odvojenih sistema digitalnog identiteta, više nadzornih tijela i različite standarde povjerenja, tada ne govorimo o interoperabilnosti nego o fragmentaciji države.
Država bez jedinstvenog identitetskog okvira gubi sposobnost da funkcioniše kao jedinstven administrativni, pravni i demokratski prostor.
Bosna i Hercegovina mora usvojiti zakone usklađene s eIDAS 2.0, zakon o cyber sigurnosti i zaštiti kritične infrastrukture, te zaštititi državne institucije koje upravljaju identitetskom infrastrukturom.
Digitalna infrastruktura danas je kičma države, važna uloga na izborima
Zbog toga je i Ustavni sud BiH u predmetu U-1/25 zaštitio ustavni poredak i nadležnosti države u oblasti digitalnog identiteta i elektronskog potpisa.
Ova odluka je od strateškog značaja, posebno u izbornoj godini.
IDDEEA ima ključnu ulogu u izbornom procesu, jer obezbjeđuje identifikaciju birača, podatke za Centralni birački spisak i infrastrukturu za provjeru identiteta.
Zato napadi na ovu infrastrukturu ne smiju biti potcijenjeni.
Najveća prijetnja nije nedostatak tehnologije, već pokušaj da se uništi povjerenje građana u institucije.
Bez povjerenja u identitet nema povjerenja u podatke, institucije ni izbore.
Povjerenje se gradi godinama, a može biti uništeno u mjesecima.
Dozvolite mi i ličnu napomenu. Prije nego što sam preuzeo ovu funkciju, radio sam u više od 20 zemalja i sarađivao s univerzitetima i institucijama širom svijeta. To mi je omogućilo da vidim kako funkcionišu uspješne države.
Uspješne države ne grade se na političkim sloganima, već na znanju, rezultatima i stručnosti.
Bosna i Hercegovina ne pati od nedostatka talenta ili znanja. Ona ima izuzetno sposobne ljude. Ono što često nedostaje jeste institucionalni okvir u kojem rezultati imaju prednost nad politikom.
Sve što sam danas opisao nije nastalo političkim sloganima, već radom stručnjaka koji su dobili priliku da znanje pretvore u rezultate.
Uvjeren sam da budućnost Bosne i Hercegovine neće graditi oni koji prave najviše političke buke, već oni koji ostvaruju mjerljive rezultate.
Bosna i Hercegovina već gradi digitalnu državu. Ne tražimo da je neko drugi gradi umjesto nas. Tražimo očuvanje ustavnog i institucionalnog prostora u kojem se taj razvoj može nastaviti.
Ako zaštitimo infrastrukturu povjerenja, Bosna i Hercegovina može za nekoliko godina ostvariti digitalnu transformaciju na koju čeka decenijama. Ako se ta infrastruktura fragmentira, posljedice neće biti tehničke, već institucionalne, sigurnosne i demokratske.
Zato danas ne govorim o zaštiti jedne institucije, već o zaštiti sposobnosti Bosne i Hercegovine da funkcioniše kao država u digitalnom dobu' zaljučio je Badnejvić svoj govor pred UO PIC-a jučer u Sarajevu.