Nakon što je Raport nedavno objavio tekst o tome da bi Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije BiH mogao uzrokovati novu krizu u BiH zato što Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH najavljuje da neće dozvoliti da sjedište berze električne energije bude u Brčkom, kako je to predviđeno amandmanom uz zakon usvojen u Predstavničkom domu PSBiH, nego će insistirati da bude u Mostaru, otvorila su se nova pitanja o sektoru energenata u BiH i njihovoj kontroli.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, u razgovoru za Raport razotkriva širi scenario u kojem Dragan Čović insistiranjem da sjedište berze električne energije i buduće kompanije za transport gasa bude u Mostaru pokušava zaokružiti kontrolu nad ključnim energetskim tokovima u Federaciji BiH.
Scenarij u koji je uključen i Izrael
U centru tog plana su Elektroprivreda HZHB kao proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, Reguatorna komisija za energiju (FERK), Aluminij Industrija i MT Abraham Grupa i njen vlasnik Amir Gross Kabiri, te povezivanje Aluminija s izraelskim gasom kroz Južnu interkonekciju.
Ako bi berza električne energije bila u Mostaru,to bi sigurno dovelo i do povlaštenog položaja Kabirijevih energetskih postrojenja na tržištu.
Sve skupa bi dovelo do toga da bi BH-Gas bio praktično bio izbačen iz sistema, sveden na zastarjelu infrastrukturu bez nove uloge, a Elektroprivreda BiH, opterećena rudnicima i bez ulaganja u obnovljive izvore, postepeno bi izgubila tržišnu snagu.
Sarajevo i najveći potrošački centri u Federaciji BiH postali bi puki kupci energije, bez stvarnog uticaja na proizvodnju, trgovinu i transport, dok bi energetska moć bila koncentrisana u Mostaru i pod kontrolom HDZBiH.
Bečarević pojašnjava da bi se Čovićevi zahtjevi, ali i sam scenarij i planovi koji su zbog aktuelnih dešavanja i u vezi s berzom i Južnom interkonekcijom za sada poremećeni, bolje razumijevali, moraju se hronološki posmatrati događaji u vezi s ovim temama otpočeti još pretprošle godine.
Da bi u potpunosti razumjeli zahtjeve Dragana Čovića u pogledu formiranja berze električne energije i sjedišta nove kompanije za transport gasa u Mostaru, potrebno je vratiti se u 2024. godinu. M.T. Abraham Grupa ugostila je na 25. Sajmu gospodarstva u Mostaru delegaciju iz Hrvatske i Izraela, uz domaćine Sajma.
Među gostima su bili premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragan Čović, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i gospodin Ernest Grin, predstavnik Ambasade Izraela u BiH, koji je prenio pozdrave Galit Pelegt, ambasadorice Izraela u BiH.
Tom prilikom razgovaralo se o plinskoj Južnoj interkonekciji i njenom značaju za Aluminij i BiH. Pored tog sastanka, održan je još jedan sastanak tokom 2024. godine između gospodina Kabirija i gospodina Plenkovića na istu temu.
Da li slučajno ili namjerno, te godine intenzivirani su zahtjevi da se u Mostaru formira nova transportna kompanija za izgradnju i održavanje Južne interkonekcije'- podsjeća Bečarević.
Dalje, Bečarević objašnjava zašto su ovi događaji bitni i s aspekta formiranja berze električne energije u Mostaru.
"Izrael postaje ozbiljan igrač u sektoru gasa i postepeno povećava svoju proizvodnju gasa i izvoz. Godine 2012. Izrael je proizvodio šest milijardi kubnih metara gasa, a 2022. godine ta proizvodnja povećana je na 22 milijarde kubnih metara. Projekcija je da će Izrael 2030. godine proizvoditi između 40 i 50 milijardi kubnih metara gasa. Izvoz gasa će rapidno rasti, a tome svjedoči i sporazum sa Evropskom unijom o isporukama gasa na ovo tržište. Izrael sa gasom za izvoz može snabdijevati i Hrvatsku, Srbiju, Mađarsku, Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Austriju, Slovačku, Češku... A, Abraham Grupa ima namjeru da u krugu Aluminija izgradi plinsku elektranu i solarnu elektranu snage 60 megavata", tvrdi Bečarević za Raport.
Kontrola and FERK-om i berzom osigurava dominaciju
On dalje ističe da su zahtjevi Čovića za formiranje berze u Mostaru u direktnoj vezi sa kontrolom procesa koje ta berza nosi sa sobom, u čemu značajnu ulogu ima i činjenica da je Elektroprivreda HZHB u potpunosti oslonjena na obnovljive izvore energije, kao i raniji planovi da se formira preduzeće za izgradnju Južne interkonekcije.
'Da bi imali zaokružen ciklus dobivanja povlaštenih informacija, prvo je od HDZ-a (prepuštanjem) 'poklopljena' Regulatorna komisija za energiju sa sjedištem (FERK) u Mostaru. Daljnja namjera je da se 'poklopi' berza električne energije u Mostaru. Nakon toga slijedi formiranje kompanije za izgradnju i upravljanje Južnom interkonekcijom u Mostaru.
Naredna faza, i ujedno završna faza, nakon izgradnje novih postrojenja u Aluminiju i Elektroprivredi HZHB , jeste postupno ovladavanje kompletnom trgovinom električnom energijom i gasom u Federaciji BiH'- kaže Bečarević.
Bečarević pojašnjava i kako bi se u slučaju realizacije ovog plana, on odrazio na kompanije Elektroprivreda BiH i BH Gas.
'Javno preduzeće Elektroprivreda BiH opterećeno je rudnicima, a ulaganja u obnovljive izvore energije gotovo da ne postoje, te se dramatično kasni u ovom procesu.
BH-Gas bi bio sveden na nulu i ostao bi mu gasovod star gotovo 50 godina. Energoinvest bi, gotovo sigurno, ostao oslonjen na uvoz ruskog gasa, kojeg u budućnosti neće biti ili neće imati značaj.'- smatra Bečarević.
Ističe i da bi u Mostar mogao dolaziti gas iz Izraela.
'Ovdje posebno treba imati u vidu da bi gas za plinsku elektranu u Aluminiju mogao dolaziti iz Izraela, jer bi to bila najjeftinija opcija za tu kompaniju, posebno s obzirom na to da bi to trebao biti 'njegov' gas. Ovdje je ključna riječ 'njegov'-kaže Bečarević.
Također, Bećarević tvrdi da stranke 'Trojke' znaju da je Kabiri dobio zeleno svjetlo za izgradnju plinske elektrane i da bi gas bio 'njegov', bilo da dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država ili Izraela.
"Gas iz Izraela bit će povoljniji i niti jedna eventualna dodatna plinska elektrana u Federaciji Bosne i Hercegovine neće se moći mjeriti sa tom cijenom kilovat-sata. Ne zaboravimo, Aluminij sa obnovljivim izvorima energije, odnosno solarom, plinskom elektranom i Elektroprivredom HZHB , koja se oslanja na obnovljive izvore energije, ima startne pozicije kakve nema nijedna druga elektroprivreda u Bosni i Hercegovini. Napominjem da je gradnja plinske elektrane tehnički najjednostavnija i moguća je u roku od nešto više od dvije godine", priča Bečarević.
On posebno podsjeća da kontrola nad FERK-om koji je smješten u Mostaru i potencijalno nad berzom električne energije omogućava dobijanje informacija 'iz prve ruke'.
I možete upravljati određenim procesima, a sada HDZ gubi berzu i kontrolu nad Južnom interkonekcijom (nabavka gasa i upravljanje transportom), što bi bio katastrofalan poraz.
Planovi 'poljuljani' ali ne odustaju
No, Bečarević ističe da je evidentno da je Čović u panici i da je nervozan, jer su mu planovi poremećeni, a ukazuje i oko čega je sada nastao spor oko pregovora o Južnoj interkonekciji i na čemu insistira HDZBiH.
"Nervoza ispoljena od gospodina Čovića posebno se vidjela posljednjih dana. Dramatičan nastup u Domu naroda PSBIh oko berze u Mostaru i intervjui u Večernjem listu o eliminaciji BH-Gasa iz Zakona o Južnoj interkonekciji (uz ostale bljuvotine) govore o stanju panike.
Neočekivano je opozicija iz entiteta RS predložila Brčko distrikt kao sjedište berze električne energije, kao odgovor na potez gospodina Čovića, kada ih je nakon Kupresa omalovažio kao diletante. Time su mu, slikovito rečeno, zabili nož u leđa i poremetili čitavu koncepciju.
Drugi udar došao je od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država sa prijedlogom uvođenja koncesionara za izgradnju i upravljanje Južnom interkonekcijom. Sada je tačka sporenja kome gasovod pripada nakon 30 godina, jer gospodin Čović želi ostvariti makar minimalan uticaj HDZ-a u procesima nakon isteka koncesije", tvrdi Bečarević.
Uz sve probleme, upozorava Bečarević, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine nije daleko od toga da postane naredna meta.
"Ostaje nada da ovo razumiju političari iz Sarajeva ili im je bitnije koliko je puta bio otvoren tender za realizaciju dočeka Nove godine. Borba za berzu električne energije i kontrolu Južne interkonekcije borba je za energiju koja čini jedan od stubova države. Ako neko kaže da je sve to Bosna i Hercegovina, onda je i Sarajevo u BiH, a ne samo zapadni Mostar. Ujedno, zna se gdje su locirana najveća postrojenja za proizvodnju električne energije i gdje se troši najviše gasa, a sada se ide u proces da taj teritorij bude tretiran isključivo kao potrošač energije, bez ikakvog uticaja na procese proizvodnje, trgovine i transporta energije'- zaključuje Almir Bečarević, stručnjak za energetiku u razgovoru za Raport.