SAD su upozorile da su američke trupe i ostalo osoblje diljem Bliskog istoka suočene s rizikom od ‘ozbiljne eskalacije‘ napada na njih dok rat između Izraela i Hamasa prijeti da preraste u regionalni konflikt, piše Financial Times.
Američki ministar odbrane, Lloyd Austin, u nedjelju je rekao da je ‘zabrinut zbog potencijalne eskalacije‘ neprijateljstava u regiji. SAD su izrazile bojazan da će rat između Izraela i Hamasa, koji je počeo 7. oktobra kad je palestinska militantna grupa pokrenula napad i ubila više od 1.400 ljudi u južnom Izraelu, u sukob povući i militante širom Bliskog istoka koje podržava Iran.
Militanti su prošle sedmice napali dvije američke vojne baze u Iraku. SAD imaju oko 2.500 vojnika u Iraku, gdje su se militanti koje podržava Iran razvili u dominantnu vojnu i političku snagu, te 900 vojnika u Siriji koja je također dom šijitskim militantima koje također podržava Iran.
"Amerika ima pravo da se brani"
Washington je naredio svom američkom vladinom civilnom osoblju i njihovim porodicama da smjesta napuste Irak. State Department je kao razlog naveo ‘povećanu sigurnosnu prijetnju usmjerenu protiv američkog osoblja i američkih interesa‘.
Austin je kazao kako se ‘Amerika ima pravo braniti‘ te da na Bliski istok šalje još zračnih snaga, uključujući proturaketni obrambeni sustav THAAD (Terminal High Altitude Area Defense) koji može ispaljivati projektile.
SAD su također preusmjerile jednu od svoje dvije udarne skupine nosača aviona, koje su iz istočnog Mediterana poslane u Perzijski zaljev. Dodatne trupe stavljene su u stanje pripravnosti, povrh 2.000 vojnika koji su već primili svoja naređenja. U regiji je i 2.000 marinaca.
‘Ako bilo koja grupa ili država planira proširiti sukob te iskoristiti ovu vrlo nesretnu situaciju, naš savjet je: ‘Nemojte!‘‘, kazao je Austin.
I Izrael i SAD su zabrinuti u pogledu pojačane vatre koju je na sjevernoj granici otvorio Hezbolah, moćna libanonska militantna grupa koja je s Izraelom 2006. vodila 34-dnevni rat. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je Hezbolah da će učiniti ‘grešku života‘ ako odluči ući u rat. ‘Udarit ćemo snagom koju ne mogu niti zamisliti, a posljedice po Libanon bit će razorne‘, rekao je.
Izrael je tokom vikenda pojačao granatiranje Gaze uoči očekivane kopnene invazije usmjerene na razmontiranje Hamasa te ponovno upozorio Palestince da se evakuiraju na jug opkoljenog obalnog pojasa.
Biden telefonom sa Netanyahuom o humanitarnoj pomoći
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u nedjelju s Netanyahuom preko telefona o humanitarnoj pomoći Gazi kao i o naporima da se oslobode američki taoci koje drže u enklavi. Izrael je rekao da je Hamas više od 200 ljudi, uključujući neke strane državljane, uzeo za taoce nakon 7. oktobra. Tokom telefonskog razgovora s Netanyahuom, Biden je pozdravio to što su dva konvoja s humanitarnom pomoći stigli u Gazu, uključujući jedan u nedjelju, a dvojica vođa su se složila da bi s dostavom humanitarne pomoći trebalo nastaviti.
Biden je također zahvalio izraelskom premijeru što je pomogao u oslobađanju dvoje američkih talaca u petak, a dvojica državnika razgovarali su i o naporima da se oslobode ostali taoci koje drži Hamas. Biden je također razgovarao sa šefovima Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije, Njemačke i Kanade i svi su kazali kako se Izrael ima pravo braniti, no također su pozvali na ‘poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, uključujući zaštitu civila‘, objavila je Bijela kuća.
Vođe su također pozvali na trenutno puštanje preostalih talaca. U saopćenju iz Bijele kuće se dodaje da su svi predani diplomatskoj koordinaciji, ‘zajedno s ključnim partnerima u regiji, kako bi spriječili širenje konflikta, očuvali stabilnost na Bliskom istoku i zajednički radili na iznalaženju političkog rješenja i trajnog mira.‘
Netanyahuov ured je objavio da bi nizozemski predsjednik Mark Rutte i francuski predsjednik Emmanuel Macron trebali posjetiti Izrael u ponedjeljak i utorak.
Izrael je zabrinut zbog borbi na sjevernoj granici s Libanonom, pa su dužnosnici pozvali još 14 zajednica u tom području na evakuaciju.
Drugi čovjek Hezbolaha, Naim Qassem, rekao je u subotu da je ta grupa ‘u samom srcu sukoba‘ i upozorio da će Izrael platiti visoku cijenu ako pokrene kopnenu ofenzivu na Gazu.
Hezbolah je objavio da je u subotu poginulo pet njihovih boraca, što je najveći broj poginulih u jednom danu od početka neprijateljstava prije dvije sedmice i čime se ukupan broj poginulih popeo na 23. ‘Pokušavamo oslabiti neprijatelja i Izraelu dati do znanja da smo spremni‘, rekao je Qassem, prenosi Jutarnji.
Situacija je sve opasnija
Libanonski privremeni premijer Najib Mikati u nedjelju je rekao da ‘neće oklijevati poduzeti sve što može kako bi zaštitio Libanon‘. U međuvremenu su humanitarni radnici rekli da je situacija u Gazi, području pod kontrolom Hamasa koja je dom za 2,3 miliona ljudi, sve opasnija.
Od početka izraelskih napada, poginulo je više od 4.700 ljudi, objavili su palestinski zdravstveni radnici. I dok je malom konvoju u subotu bilo dopušteno ući u Gazu, UN je kazao kako je tih 20 kamiona tek djelić onoga što je potrebno da bi se olakšala situacija za ljude u Gazi nakon 13-dnevne opsade.
UN je kazao da je još 14 kamiona u nedjelju navečer prešlo iz Egipta u Gazu. Martin Griffiths, šef američkih humanitarnih aktivnosti, rekao je da je tih 14 kamiona ‘još jedan mali tračak nade za milione ljudi u očajničkoj potrebi za humanitarnom pomoći. No potrebno je više, mnogo više.‘
Prema riječima UN-a, oko milion ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoj dom od 7. oktobra. Tenzije također rastu i na Zapadnoj obali.
U nedjelju je Izrael započeo zračni napad na džamiju u Jeninu za koju su izraelska vojska i obavještajna služba Shin Bet kazali da je mjesto gdje su se nalazili pripadnici Hamasa i Islamskog džihada. Poginulo je dvoje ljudi, objavio je palestinski Crveni polumjesec.
Taj je napad uslijedio nakon jedne od izraelskih najsmrtonosnijih racija u Zapadnoj obali u kojoj je ubijeno 13 Palestinaca u izbjegličkom kampu Nur Shams. U toj, kako je izraelska vojska rekla, ‘protutzerorističkoj‘ operaciji, ubijeno je i petero djece.
