Microsoft i druge američke tehnološke kompanije uspješno su lobirale kod Evropske unije kako bi se ograničio javni pristup podacima o utjecaju podatkovnih centara na okoliš.
Evropska komisija je 2024. godine u zakon gotovo direktno uključila zahtjeve industrije, uključujući i klauzulu o povjerljivosti koja sprječava objavu pojedinačnih podataka o emisijama i potrošnji energije. Zbog toga su istraživačima dostupni samo zbirni podaci na nivou država.
Stručnjaci upozoravaju da bi takva praksa mogla biti u suprotnosti s pravilima EU o transparentnosti i Aarhuškom konvencijom, koja garantuje pristup informacijama o okolišu. „Ne mogu se sjetiti sličnog slučaja“, rekao je pravni stručnjak Jerzy Jendrośka.
Podatkovni centri se ubrzano šire zbog rasta umjetne inteligencije, dok se dio njihove velike potrošnje energije i dalje oslanja na fosilna goriva. EU planira da u narednih pet do sedam godina utrostruči njihove kapacitete.
Tokom konsultacija, industrija je tražila da svi pojedinačni podaci budu proglašeni povjerljivim, pozivajući se na komercijalne interese, što u praksi znači da javnost nema pristup tim informacijama. Među akterima koji su učestvovali u lobiranju navode se Microsoft, DigitalEurope i Video Games Europe.
Kritičari tvrde da tehnološke kompanije daju prednost brzom širenju infrastrukture u odnosu na smanjenje emisija. Iako postoje pravila, samo 36% relevantnih podatkovnih centara trenutno prijavljuje svoje podatke.
Evropska komisija navodi da je riječ o prvom koraku ka sistemu ocjenjivanja održivosti, ali prema trenutnim prijedlozima, većina podataka i dalje bi ostala nedostupna javnosti.