Prije konferencije za medije u Grand hotelu u Teheranu, okupljeni novinari zamoljeni su da ustanu za nacionalnu himnu koja je odjekivala iz zvučnika. Za govornicom, glasnogovornik ministarstva, Esmail Baghaei, ustvrdio je da svijet svjedoči prekretnici u historiji šijitskog islama. Kako je izjavio, za stotinu godina ubijeni ajatolah Ali Hamenei bit će poštovan kao drugi imam Husein, mučeni unuk poslanika Muhammeda, dok će Donald Trump u očima javnosti biti viđen kao savremeni Jezid, tiranski kalif iz 7. stoljeća, prenosi Guardian.
Iako su se ulice nakon dženaze Hameneija polako vraćale u normalu, duboki val religioznosti i patriotizma nije jenjao, već se prenio u Najaf u Iraku, gdje je kovčeg vrhovnog vođe prenesen do svetišta imama Alija. Atmosfera u Iranu ne može biti napetija.
U takvom trenutku, Donald Trump je na NATO samitu u Turskoj dodatno rasplamsao situaciju nazivajući Irance "smećem", "karcinomom", "đavolima" i "ološem", uz poruku da su dalji razgovori s Iranom gubljenje vremena.
Uzroci eskalacije i neizvjesnost
Nedavnu vojnu eskalaciju, uključujući razmjenu vatre u Hormuškom moreuzu, lako je posmatrati kao produkt nesretnih okolnosti. Dok je Trump, nezadovoljan evropskim ponašanjem unutar NATO-a, napadao sve oko sebe, Iran je, obuzet tugom i vjerskim žarom, nastojao potvrditi status "hrabre i otporne nacije koja se ne plaši prijetnji".
Optimisti se nadaju da bi se trenutno raspoloženje moglo raspršiti, tim više što je Trump ostavio otvorena vrata za razgovore i govorio o povlačenju Izraela iz Libana, što je jedan od ključnih iranskih zahtjeva. Ipak, takav optimizam može biti pogrešan. Sve je vjerovatnije da odluke više ne donose iranske diplomate, već vojska, s obzirom na to da su sve mjere izgradnje povjerenja propale.
Rizik od otvorenog rata
Čini se da ne postoji "prekidač" koji bi zaustavio ciklus iranskih napada na brodove u Hormuškom moreuzu, američkih udara na južnu iransku obalu i iranskih kontranapada na američke baze u Bahreinu i Kuvajtu.
Eric Brewer, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a, smatra da Trump možda žanje posljedice onoga što je posijao. "Prihvatio je nejasan sporazum koji je odgodio mnoga pitanja za budućnost jer je bio zabrinut zbog ekonomskih posljedica nastavka rata i sumnjao je da bi dalje bombardovanje donijelo uspjeh", rekao je Brewer.
Vali Nasr, autor knjige Iran’s Grand Strategy, upozorava da bi trenutna eskalacija mogla lako dovesti do kraja memoranduma o razumijevanju (MOU), koji je trebao voditi ka značajnim mirovnim pregovorima. "Iran vjeruje da SAD želi iskoristiti sporazum za preuzimanje kontrole nad moreuzom iz ruku Teherana – a ako je to slučaj, Iran mora biti spreman ići u rat zbog ovog pitanja", istakao je Nasr.
Borba za uticaj i sankcije
Ellie Geranmayeh, analitičarka za Bliski istok pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, smatra da je problem djelimično u redoslijedu poteza. Iran ne želi prepustiti kontrolu nad moreuzom prije nego što se postigne širi dogovor o ekonomskom olakšanju koje nude SAD. S druge strane, za Trumpa je otvaranje moreuza srce sporazuma, bez kojeg će biti pod ogromnim pritiskom jastrebova iz Republikanske stranke da nastavi rat.
Baghaei je insistirao na tome da se memorandum jasno odnosi na nastavak iranske kontrole nad moreuzom u trajanju od najmanje 60 dana, argumentujući da nedavni pokušaj SAD-a i Omana da stvore novu južnu rutu – brodsku traku koju je Iran napao tri puta u utorak – nije u skladu sa sporazumom.
Kako bi dodatno zakomplikovale krizu, SAD su u utorak povukle izuzeće od sankcija na iranski izvoz nafte, samo 17 dana nakon njegovog uvođenja. To izuzeće bila je jedina opipljiva korist koju je Iran dobio od sporazuma.
Trenutno, jedina kočnica povratku u potpuni rat jeste činjenica da je takav scenarij već pokušan i da nije donio željene rezultate.