Nekoliko dana ranije, upravnica zgrade u kojoj se nalazi biro CNN u Havana pokucala je na vrata redakcije s hitnim pitanjem: želi znati hoće li novinari dolaziti na posao tokom “neizbježne” američke invazije.
Pritisak United States na Cuba već se, kako navodi autor teksta, osjeća u svakodnevnom životu. Zbog američke blokade nafte nestanci struje postali su gotovo svakodnevni, a ekonomska kriza dovela je do nestašice goriva, osnovnih potrepština i hrane.
Sada se, međutim, među stanovnicima Havane sve češće govori o mogućnosti direktnog sukoba sa SAD-om.
Dolazak šefa CIA-e izazvao šok na Kubi
Posebnu pažnju izazvala je posjeta direktora Central Intelligence Agency John Ratcliffe, koji je ove sedmice stigao u Havanu avionom s jasno vidljivim natpisom “United States of America”.
Za mnoge Kubance to je bio najjasniji znak da tenzije između dvije države ulaze u opasnu fazu.
Ako je SAD za kubansku vlast “imperijalni neprijatelj”, onda je direktor CIA-e simbol svega protiv čega se kubanska revolucija decenijama borila. U Kubi postoje čak i muzeji posvećeni, kako ih nazivaju, sabotažama i operacijama CIA-e protiv revolucije Fidela Castra.
Fotografije koje je objavila CIA prikazuju sastanke američkih i kubanskih obavještajaca u prostoriji sa zamračenim prozorima i dugim stolom prepunim cvjetnih aranžmana. Lica američkih agenata, osim Ratcliffea, zamagljena su kako bi im se sakrio identitet.
Moguća optužnica protiv Raula Castra
Nedugo nakon Ratcliffeovog odlaska iz Havane pojavile su se informacije da američki savezni tužioci razmatraju podizanje optužnice protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raul Castro.
Castro, koji će u junu napuniti 95 godina, i dalje se na Kubi smatra ključnom figurom revolucije, iako je formalno u penziji.
Optužnica bi se odnosila na navodnu ulogu u obaranju aviona organizacije Brothers to the Rescue 1996. godine. Takav potez mnogi vide kao mogući uvod u dodatnu eskalaciju odnosa između Washingtona i Havane.
Kubanske vlasti govore o spremnosti na otpor
Kubanski zvaničnici posljednjih sedmica sve otvorenije govore o mogućem vojnom sukobu.
Predsjednik Miguel Diaz-Canel izjavio je tokom proslave Prvog maja da su građani spremni “dati živote za revoluciju”.
Državni mediji objavili su snimke civila koji prolaze vojnu obuku u okviru koncepta “rata cijelog naroda”, ideje koju je svojevremeno zagovarao Fidel Castro.
Na pojedinim snimcima vide se vojnici sa zastarjelim sovjetskim naoružanjem, dok u jednoj sceni protivavionski top vuku volovi.
Vojni historičar Hal Klepak smatra da, uprkos zastarjeloj opremi, kubanska vojska i dalje može pružiti ozbiljan otpor eventualnoj američkoj kopnenoj invaziji.
Stanovništvo iscrpljeno krizom
Istovremeno, svakodnevni život na Kubi postaje sve teži.
Bolnice se suočavaju s nestašicom lijekova, hrana propada zbog dugotrajnih nestanaka struje, a gomile smeća ostaju neodvezene širom zemlje.
Kubanski ministar energetike saopćio je da je američka blokada gotovo iscrpila posljednje rezerve goriva na ostrvu, dok nove sankcije dodatno otežavaju dopremanje hrane i robe.
Jedna stanovnica Havane tokom protesta zbog nestanaka struje rekla je da su ljudi toliko iscrpljeni krizom da dio njih više ni ne strahuje od sukoba.
“Ako pola nas umre, neka umre. Bar će druga polovina možda živjeti u miru”, rekla je demonstrantkinja.
Vlasti dijele upute građanima
Kubanske vlasti već pripremaju stanovništvo za moguće vanredno stanje.
Agencija civilne zaštite distribuirala je građanima “porodični vodič za ponašanje tokom hipotetičke vojne agresije protiv Kube”, u kojem se preporučuje priprema ruksaka s osnovnim zalihama hrane i potrepština.
Jedan stanovnik Havane skeptično je komentarisao ove preporuke.
“Govore nam da se pripremimo kao da dolazi uragan”, rekao je. “Ali mi smo već ostali bez svega.”