Standard života prosječnih Amerikanaca danas je u realnosti slabiji nego prije finansijske krize 2007. godine, iako nominalne plate izgledaju više. Problem je što su troškovi života rasli jednako brzo ili čak brže od prihoda, dok je najbogatiji sloj stanovništva u istom periodu višestruko povećao svoje bogatstvo.
Prema podacima američkog Ministarstva rada, ukupni nivo cijena u SAD-u porastao je oko 58% od 2007. do 2026. godine. To znači da ono što je tada vrijedilo 100 dolara, danas košta oko 158 dolara.
Iako su plate rasle, njihov realni rast je bio znatno skromniji – oko 10% do 15%, pokazuju podaci Federalnih rezervi. Zbog toga je kupovna moć građana u suštini stagnirala ili blago pala.
Najveći udar na budžete domaćinstava dolazi od osnovnih troškova:
Stanovanje je poskupjelo za
Prosječna porodica danas troši veći dio svojih prihoda samo na osnovne potrebe, posebno stanovanje, koje sada zauzima i do 30% kućnog budžeta.
Hrana također uzima veći dio prihoda nego ranije, dok su energenti dodatno opteretili potrošnju zbog čestih oscilacija cijena.
Sve to znači da, iako Amerikanci nominalno zarađuju više, za svakodnevni život im ostaje manje novca nego prije gotovo 20 godina.
Ogroman jaz između srednje klase i milijardera
U isto vrijeme dok srednja klasa stagnira, najbogatiji Amerikanci bilježe historijski rast bogatstva.
Primjeri:
- Elon Musk: sa oko 0,3 milijarde $ na oko 790 milijardi $
- Jeff Bezos: sa 4,4 na 283 milijarde $
- Mark Zuckerberg: sa 1,5 na 220 milijardi $
- Larry Ellison: sa 26 na 205 milijardi $
- Bill Gates: stabilniji rast zbog donacija i prodaje dionica
Rast bogatstva dolazi uglavnom iz vrijednosti tehnoloških kompanija i finansijskih tržišta, gdje kapital donosi daleko veće prinose nego rad.
Zašto se to dešava?
Ekonomisti navode nekoliko ključnih razloga:
- sporiji rast plata srednje klase
- brži rast cijena stanovanja i osnovnih troškova
- globalizacija i tehnološki razvoj
- koncentracija kapitala u rukama najbogatijih
Rezultat je sve veća razlika između prihoda od rada i prihoda od kapitala, što dovodi do dugoročne nejednakosti.
Amerika i dalje raste kao ekonomija, ali taj rast sve manje osjeća prosječan građanin, dok se najveći dio profita sliva u sam vrh društvene ljestvice.