Prije nego što je Donald Trump objavio da je postigao sporazum oko Grenlanda, o kojem se još ne znaju detalji, britanski list The Times pisao je da će američki predsjednik možda morati potrošiti i do 700 milijardi dolara kako bi kupio taj otok.
Riječ je o iznosu koji obuhvaća gotovo 85 posto američkog odbrambenog proračuna za 2025. godinu, a cifru su procijenili akademici i bivši američki dužnosnici od kojih je zatraženo da razmotre potencijalnu cijenu.
Ipak, možda ni to ne bi bilo dovoljno da Danska pristane prodati svoj autonomnu teritoriju. Kopenhagen je oduvijek izbjegavao određivanje cijene otoka i tokom historije odbijao američke ponude.
Bivši američki predsjednik Harry S. Truman je 1946. godine, nakon što je SAD tokom Drugog svjetskog rata preuzeo obranu Grenlanda, ponudio Danskoj 100 miliona dolara u zlatu. Prilagođena inflaciji, ta cifra danas iznosi oko 1,7 milijardi dolara.
Međutim, Danska je rekla ne.
Inače, Grenland je u velikoj mjeri autonoman. Danska kontroliše njegovu vanjsku, obrambenu i monetarnu politiku, ali Grenland ima samoupravu nad ostalim unutrašnjim pitanjima.
On je vrijedan resurs zbog mineralnih zaliha i strateškog položaja na dalekom sjeveru. Podsjetimo, Bijela kuća poručila je da je stjecanje Grenlanda “prioritet nacionalne sigurnosti”, a Washington je, prema izvještajima, razmatrao i ponudu jednokratne isplate do 100 hiljada dolara za svakog Grenlanđanina, podsjetio je The Times.