Nakon više od 20 godina iz zatvora je puštena Ana Montes, jedna od najpoznatijih špijunki hladnog rata koju su SAD uhvatile.
Ta 65-godišnjakinja gotovo je dva desetljeća špijunirala za kubanske vlasti. Istovremeno je radila kao analitičarka u američkoj Odbrambenoj obavještajnoj agenciji, piše BBC.
Nakon što je uhapšena 2001. godine, dužnosnici su rekli da je gotovo u potpunosti razotkrila američke obavještajne operacije na otoku. Jedan je čak kazao da je bila među "špijunima koji su napravili najviše štete".
Šefica protuobavještajne službe, tokom predsjedništva Georgea W. Busha, Michelle Van Cleave, rekla je 2012. Kongresu da je Montes "kompromitirala sve, gotovo sve što smo znali o Kubi i kako smo djelovali na Kubi".
Osuđena na 25 godina
"Dakle, Kubanci su bili dobro upoznati sa svime što smo znali o njima i mogli su to iskoristiti u svoju korist. Osim toga, ona je u razgovorima s kolegama mogla utjecati na procjene o Kubi, a imala je mogućnost i proslijediti informacije do kojih je došla drugim silama", rekla je Cleave.
Nakon hapšenja, Montes je optužena da je otkrila identitete četvorice američkih špijuna i ogromne količine povjerljivog materijala. Osuđena je na 25 godina zatvora, a sudac koji je izricao presudu optužio ju je da je dovela u opasnost "cijelu naciju".
Međutim, za razliku od drugih špijuna visokog profila uhvaćenih tokom hladnog rata, Montes je bila motivirana ideologijom. Dakle, nije imala posebne lične koristi. Pristala je raditi za kubansku obavještajnu službu djelomično zato što se protivila aktivnostima Reaganove administracije u Latinskoj Americi.
Glavni inspektor ministarstva odbrane u izvještaju je naveo kako vjeruje da ju je naljutila američka podrška nikaragvanskoj desničarskoj pobunjeničkoj skupini Contras. Ona je tad bila osumnjičena za ratne i druge zločine u zemlji, piše BBC.
Prvo joj se 1984. obratio kolega sa Univerziteta Johns Hopkins nakon što je izrazila neslaganje s američkim postupcima u Nikaragvi. Kasnije je predstavljena kubanskom obavještajnom agentu te je na večeri u New Yorku "bez oklijevanja pristala raditi preko Kubanaca kako bi ‘pomogla‘ Nikaragvi", stoji u izvješću glavnog inspektora.
Godinu dana poslije otputovala je u Havanu na obuku te se potom pridružila Odbrambenoj obavještajnoj agenciji gdje će s vremenom postati viša analitičarka.
Izlazi iz zatvora, ali ima niz ograničenja
Gotovo 20 godina, svakih nekoliko sedmica, sastajala se s kubanskim rukovoditeljima u restoranima u Washingtonu. Slala im je šifrirane poruke sa strogo povjerljivim podacima putem "pagera", odnosno malih bežičnih telekomunikacijskih prijamnika.
Na kraju je uhapšena u septembru 2001. godine. I to nakon što su američki obavještajci dobili dojavu da je jedan vladin zaposlenik ujedno i kubanski špijun. Jedan od agenata FBI-a rekao je da je izgledala stoički prilikom uhićenja, piše BBC.
Montes će, po izlasku iz zatvora, biti pod nadzorom pet godina nakon puštanja na slobodu te će se nadzirati njezino korištenje interneta. Također će joj biti zabranjeno raditi za vladu ili kontaktirati strane agente bez dozvole.
No jedan od agenata FBI-a, Pete Lapp, rekao je kako misli da je malo vjerovatno da će ona pokušati ponovno uspostaviti kontakt s kubanskim agentima.
"Taj dio njezina života je gotov. Učinila je ono što je učinila za njih. Ne mogu zamisliti da riskira svoju slobodu", zaključio je Lapp.
