Analitičar za politiku i sigurnost Fikret Mehović smatra da se stvaranje kurdske ili alavitske države u Siriji čini veoma mogućim nakon pada režima Bašara al-Assada.
Mehović u izjavi Feni pojašnjava da je Sirija već duboko podijeljena, nakon više od trinaest godina građanskog rata, s različitim grupama koje kontroliraju različite teritorije. Međunarodni faktori igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti države.
"Kurdska država u Siriji činila se mogućom tokom rata, naročito u kontekstu autonomije koju su kurdske snage stekle u sjevernom dijelu države, u regionu Rojava. Kurdima su tokom rata, bile dodijeljene značajne teritorijalne i političke nadležnosti, s ciljem da stvore autonomnu regiju unutar Sirije", podsjeća Mehović.
Međutim, dodaje, njihovi pokušaji za potpunom nezavisnošću suočavaju se s mnogim preprekama. Turska se protivi bilo kakvom obliku kurdske autonomije, ali i bivša sirijska vlada.
Također, geopolitička situacija u kojoj Zapad, iako podržava kurdske borce protiv ISIS-a, često priča jedno, a radi drugo. Ipak, sve je u skladu sa širim interesima Kurda i ostvarivanja kurdske nezavisnosti.
"Pritisak Turske na kurdske snage nije dovoljan da promijeni stanje na terenu. Kurdi imaju veliku podršku SAD-a i zapadnih država, što znači da je mogućnost stvaranja nezavisne kurdske države veoma izvjesna jer ona već postoji na terenu sa svim svojim institucijama", smatra Mehović.
S druge strane, dodaje on, alavitska država je teorija koja se često razmatra u kontekstu očuvanja alavitske moći nakon pada režima Bašara al-Assada.
Alaviti, koji čine manji vjerski entitet unutar šiitskog korpusa, dominantni su u vojnoj i političkoj eliti Sirije, a Assadov režim je bio uglavnom podržan od te zajednice.
Poslije pada režima, mogućnost stvaranja posebne alavitske enklave na zapadnoj obali, posebno u oblastima oko Latakije i Tartusa, gdje su alaviti koncentrisani, je realna opcija.
"Siriju čeka ista sudbina Iraka koji je podijeljen na tri djela", naglašava Mehović i podsjeća kako se historija ponavlja kada su Francuzi i Englezi crtali mape na Bliskom istoku.
Sve su izglednije opcije, navodi on, formiranja država po plemenskom principu kao jedini način dugoročnog mira i osiguravanja mira za Izrael.
Rusija bi ostala sa svojim bazama u alavitskoj državi što i Iranu odgovara. Zapadne države žele osigurati mir na prostoru današnje Sirije kako bi spriječile još dublju fragmentaciju države s tim ciljem.
"Padom režima Bašara al-Assada, mogućnost daljnjeg raspada Sirije u više etničkih i vjerskih entiteta postaje vjerovatnija", naglašava on.
To bi uključivalo pokušaje kurdskih snaga, zaključuje Mehović, da prošire svoju autonomiju, alavitske ambicije za očuvanje vlastitih teritorijalnih enklava, kao i druge manjinske grupe koje bi pokušale osigurati svoje pozicije kao što su Druzi.