Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ima dvije sedmice da utvrdi da li je razmrsio čvor koji je sam stvorio u Iranu ili ga je samo još više zategnuo.
Trumpova objava u utorak da prihvata prijedlog za dvosedmično primirje u Iranu dočekana je s olakšanjem u svjetskim prijestolnicama i oduševljenjem na finansijskim tržištima. Zabrinutost je, barem za sada, smanjena oko toga hoće li nastaviti s napadima na civilnu infrastrukturu i dodatno gurnuti region u sukob kroz bombardersku kampanju koju je Trump uporedio s vraćanjem Irana u "kameno doba", piše Bloomberg.
Ostali temeljni problemi
Međutim, temeljni problemi i dalje ostaju. Jedno od otvorenih pitanja jeste hoće li Hormuški moreuz zaista biti otvoren za promet naftnih tankera, s obzirom na to da Iran nije bio jasan oko toga hoće li dopustiti prolaz većeg broja brodova tim plovnim putem.
Iran nije bio spreman prihvatiti opsežne američke zahtjeve koji bi doveli do slabljenja režima ili potaknuli zemlju da slijedi primjer Venezuele i omogući dolazak proameričkih lidera. Teheran se također nije javno obavezao na ispunjavanje Trumpovih zahtjeva za trajno ukidanje nuklearnog programa i odustajanje od balističkih projektila, nakon što je američki predsjednik zaprijetio "uništenjem civilizacije“, što bi, da je provedeno, predstavljalo ratni zločin.
U međuvremenu je Trump potvrdio da će prijedlog Irana u deset tačaka poslužiti kao temelj za buduće pregovore. Teheran je ranije pozvao na ukidanje sankcija i isplatu odštete uzrokovane sukobom, što bi moglo značiti i uvođenje novih naknada za brodove koji prolaze Hormuškim moreuzom, uz trajno više troškove prijevoza i energenata.
Na kraju, neuspjeh u ostvarenju tih ciljeva mogao bi biti prihvatljiv američkom predsjedniku koji je bio pod jasnim političkim i ekonomskim pritiskom da pronađe izlaz iz situacije.
"Nimalo me ne iznenađuje da Trump silno želi ponovo odgoditi problem“, rekao je Ian Bremmer, osnivač konsultantske firme Eurasia Group.
Dojam neizvjesnosti
Trumpova administracija pokušala je stvoriti dojam neizvjesnosti uoči roka u utorak u 20 sati po lokalnom vremenu i nije davala nikakve naznake o mogućim potezima, rekao je visoki zvaničnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. Sjedinjene Američke Države su u međuvremenu pojačale napade na iransku vojsku, uključujući glavno izvozno naftno čvorište na otoku Kharg, kako bi američka pregovaračka pozicija bila jača te kako bi se pokazale američke vojne sposobnosti, dodao je zvaničnik.
Potpredsjednik SAD JD Vance imao je ključnu ulogu u utorak, iako je bio u Mađarskoj na sastanku s Viktorom Orbánom, prema riječima zvaničnika Bijele kuće. U jednom trenutku Vance je na sastanku s Orbánom uključio Trumpa na razglas, a jedan američki zvaničnik rekao je za Bloomberg da je Vance privatno razgovarao i s pakistanskim zvaničnikom koji je djelovao kao posrednik.
Trump je u utorak razgovarao s vodećim američkim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost, izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, a na kraju i s pakistanskim feldmaršalom kako bi potvrdio plan primirja, dodao je zvaničnik.
Zapadno krilo Bijele kuće uzburkala je i objava izvještaja koje je otkrilo duboki skepticizam među vodećim zvaničnicima Trumpove administracije prije početka rata. Mnogi su sumnjali u izraelsku procjenu da bi napadi mogli potaknuti narodni ustanak u Iranu i dovesti do uspostave nove, sekularne vlasti, a izvještaj je otkrio i razmjere početnog Vanceovog protivljenja te zabrinutost drugih visokih zvaničnika.
Prijetnje otišle predaleko
U takvoj atmosferi veći dio utorka obilježili su pozivi saveznika iz Trumpove koalicije da ne provede prijetnju o uništenju perzijske civilizacije. Dok su konzervativni voditelji podcasta otvoreno raspravljali o mogućnosti da kabinet pokuša smijeniti Trumpa s dužnosti, čak su i lojalni republikanci u Kongresu upozorili da su prijetnje napadima na elektrane i postrojenja za desalinizaciju otišle predaleko.
Republikanska stranka pobijedila je na vanrednim izborima u Georgiji u utorak, ali s mnogo manjom razlikom nego ranije u tradicionalno sigurnom okrugu, što je mogući znak nezadovoljstva birača. Rastao je i ekonomski pritisak. Cijena nafte porasla je gotovo 70 posto od početka sukoba krajem februara, gurajući cijene goriva iznad četiri dolara po galonu prvi put nakon više godina.
Strateški poraz za SAD
Pad od 11 posto u roku od sat vremena nakon Trumpove objave pokazao je zabrinutost oko njegovih planova. Indeks S&P 500 pao je oko 5,2 posto s rekordne razine i zabilježio najgori kvartal od 2022. godine. Trumpova odluka donesena je u posljednji trenutak.
Trump nije bio u potpunosti upoznat s pakistanskim prijedlogom sve do kasno poslijepodne u utorak, otprilike dva sata prije objave na Truth Socialu kojom je najavio primirje. Na Trumpu je bilo da sam procijeni zadovoljava li ponuda njegove uvjete, rekao je američki zvaničnik.
Ipak, iako je predsjednik u objavi tvrdio da je „ovaj dugoročni problem doveo blizu rješenja“, bilo je malo javnih naznaka stvarnog napretka u rješavanju vojnog i ekonomskog problema koji je narušio njegov politički položaj. „Olakšanje je što je Trump večeras pronašao izlaz“, napisala je Jennifer Kavanagh, direktorica vojne analize u institutu Defense Priorities.
"Ali ako se već povlačio, učinio je to na najgori način. Podizanjem uloga prije toga maksimalno je narušio svoju vjerodostojnost i globalnu percepciju američke moći. Ovo je jasan strateški poraz za SAD“, rekla je.
Ključna pitanja ostala neriješena
Dok je Washington tokom sukoba uglavnom ignorirao javne iranske poruke, tvrdeći da je Teheran iza kulisa spremniji na pregovore, razlike su naglasile duboke podjele i nepovjerenje kroz koje Trump sada mora navigirati. Jonathan Panikoff, direktor inicijative za sigurnost Bliskog istoka u think tanku Atlantic Council, rekao je da bi trajno rješenje zahtijevalo rješavanje pitanja budućnosti iranskog nuklearnog i raketnog programa, visoko obogaćenog uranija i trajne slobode plovidbe.
"Odluka predsjednika da prihvati dvosedmično primirje, pod pretpostavkom da Iran otvori moreuz, daje predsjedniku izlaz koji je tražio i omogućava mu da proglasi privremenu pobjedu“, rekao je.
Trump je za AFP ubrzo nakon objave primirja rekao da će pitanje iranskih zaliha uranija biti „savršeno riješeno“, ne navodeći kako, te je sporazum opisao kao "potpunu pobjedu“ za SAD.
Trump je tokom svoje političke karijere pokazao da ne osjeća uvijek potrebu uskladiti ranije ciljeve sa stvarnom situacijom na terenu, a već je postavio temelje za povlačenje iz sukoba iako ključna pitanja ostaju neriješena. Trump iza sebe ima historiju odustajanja od najagresivnijih politika i prijetnji, uključujući povlačenje prije godinu dana kada je ublažio globalne carine samo nekoliko dana nakon njihovog uvođenja, nakon pada finansijskih tržišta, piše Bloomberg.