Analitičari i stručnjaci za međunarodne odnose ne očekuju velike pomake od nastupa američkog predsjednika Donald Trumpa na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, ocjenjujući da će se njegovo obraćanje uglavnom svesti na ponavljanje poznatih stavova, s posebnim fokusom na Grenland i američke geopolitičke interese.
U emisiji „U mreži Prvog“ analizirane su ključne poruke koje stižu iz Davosa, pri čemu su gosti raspravljali o Trumpovoj retorici, odnosima između SAD-a, Evropske unije i Kine, te o novoj dinamici globalnih odnosa, prenosi HRT.
Profesorica međunarodnih odnosa Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti smatra da će Trump ostati dosljedan svojoj dosadašnjoj retorici, naglašavajući ekonomske uspjehe svog mandata, poput smanjenja nezaposlenosti i vraćanja industrijske proizvodnje u Sjedinjene Američke Države.
„Mislim da će promovirati vanjsku politiku koju već duže zagovara, gdje Grenland vidi kao strateško pitanje američkog nacionalnog interesa. Riječ je o pragmatičnoj realpolitici i selektivnom intervencionizmu, u kojoj velike sile oblikuju novi globalni poredak i polažu pravo na svoje sfere utjecaja“, kazala je Luša, dodajući da je posebno zanima kako će na takve poruke reagirati evropski saveznici.
Politički analitičar Domagoj Juričić upozorava da su kod Trumpa uvijek moguća iznenađenja, ali da se suštinski ne očekuju nove poruke.
„On može izaći pred javnost i reći da je već ostvario ciljeve vezane za Grenland i to proglasiti vlastitom pobjedom. Ne očekujem velike stvari, mislim da će ponavljati slične teze. Teško je pratiti nekoga ko je izrazito nepredvidiv“, istakao je Juričić.
Istovremeno, Kina se u Davosu nastoji pozicionirati kao zagovornik multilateralizma i slobodne trgovine. Specijalna dopisnica lista Delo za Aziju, Zorana Baković, povukla je paralelu između američkog i kineskog pristupa međunarodnim pitanjima.
„Ako neko dobro razumije Trumpa, onda je to Kina. Njegov odnos prema Grenlandu nije daleko od načina na koji se Kina odnosi prema Južnom kineskom moru – ‘to je naše i dobit ćemo ga’, samo što Kina to radi drugačijim metodama“, rekla je Baković.
Govoreći o Evropi, Juričić je ocijenio da Trump koristi nejedinstvo evropskih lidera, opisujući ga kao izrazito transakcijskog političara koji pritisak vidi kao glavno sredstvo pregovaranja.
Analitičari su se osvrnuli i na Trumpovu unutrašnju politiku, ističući da je dodatno polarizirao američko društvo i kulturne sukobe pretvorio u instrument državne politike. Prema njihovim ocjenama, Trump se nastoji upisati u historiju kao snažan lider, koristeći taktiku konstantnog „zatrpavanja“ javnosti novim temama, čime se u drugi plan potiskuju ključna pitanja, poput pritiska na nezavisnost američke centralne banke.
Kada je riječ o Trumpovoj inicijativi „Odbor za mir“, u koji su, prema najavama, pozvane Kina, Rusija i još neke države, Baković smatra da će Peking s oprezom posmatrati taj prijedlog, posebno ako ga doživi kao pokušaj stvaranja alternative Ujedinjenim narodima.
„Ako Kina procijeni da se radi o pokušaju zaobilaženja multilateralnih institucija, držat će se po strani. Multilateralizam je za nju egzistencijalno pitanje“, zaključila je Baković.