Hamaza Karčić, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu za The Royal United Services Institute u Londonu napisao je komentar o tome koliko i kako Velika Britanija može utjecati na političku krizu u Bosni i Hercegovini.
On je između ostalog, u svojoj analizi naveo kako Dodik BiH drži kao taoca svojih separatističkih ambicija te da pokušava poništiti procese izgradnje države o mira koji su poduzeti u zemlji od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Njegovu analizu za RUSI.org prenosimo u cijelosti:
Uz napore separatista bosanskih Srba da pokrenu ubrzanje secesije, Ujedinjeno Kraljevstvo ima nekoliko opcija za pomoć u održavanju mira u zemlji.
Kako kriza u Bosni ulazi u sedmi mjesec, napetosti i dalje bukte u ovom kutku Evrope. Ono što je počelo kao bojkot institucija na državnoj razini od strane političara bosanskih Srba prošlog jula pretvorilo se u najgoru sigurnosnu krizu od 1995. Bojkot je bio izravna odmazda na odluku odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka – najvišeg međunarodnog izaslanika za mir – da uvesti zabranu negiranja genocida. Čelnici bosanskih Srba brzo su bojkot pretvorili u proces koji ima za cilj učinkovito raskomadanje suvereniteta zemlje. Kontroverzna posebna sjednica Skupštine Republike Srpske održana u decembru prošle godine iznijela je putokaz za de facto secesiju. To je ništa manje nego egzistencijalna prijetnja Bosni.
Proces odcjepljenja vodi čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je član tročlanog Predsjedništva zemlje i neprikosnoveni je čelnik entiteta Republika Srpska. Dodik je dominirao političkim životom u Republici Srpskoj posljednjih 15 godina, a sada Bosnu drži kao taoca svojih separatističkih ambicija. On pokušava poništiti procese izgradnje države i mira koji su poduzeti u zemlji od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bez kontrole, Dodik će nastaviti cijepati zemlju i nastojati stvoriti svoju državu. Njegove vlastite javne izjave o secesiji iznimno su iskreni izrazi njegovih konačnih namjera.
Unatoč Dodikovom izravnom napadu na bosanske institucije i – samim time – na mir u zemlji, međunarodna reakcija bila je i spora i nedovoljna. Početkom januara Bidenova administracija konačno je uvela sankcije Dodiku i medijskoj kući ATV 'kao odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH'. Dodik, koji je prethodno bio pod američkim sankcijama 2017. godine, ostao je prkosan dok je s najužim krugom slavio najnoviji krug sankcija.
Za razliku od mjera SAD-a, odgovor EU-a bio je karakteristično neodoljiv, odražavajući i unutarnje podjele i nedostatak odlučnosti. U posljednjih nekoliko mjeseci isplatili su se Dodikovi sve bliži odnosi s istomišljenicima neliberalnim autokratima poput mađarskog Viktora Orbana i slovenačkog Janeza Janše. Gotovo je sigurno da EU neće moći govoriti jednim glasom u odvraćanju Dodika.
Sada, kako se kriza produbljuje, oči mnogih Bosanaca nisu uprte u Bruxelles, nego u Washington i London. Britanski odgovor na tekuću krizu u Bosni bio je ohrabrujući. Glavni maršal avijacije Sir Stuart Peach imenovan je u decembru posebnim premijerovim izaslanikom za zapadni Balkan. Dom lordova je prošlog mjeseca raspravljao o važnosti teritorijalnog integriteta Bosne, a Odbor za vanjske poslove Ujedinjenog Kraljevstva nedavno je održao službeni sastanak o Bosni.
Trenutna britanska potpora Bosni daleko je od politike Johna Majora tokom 1990-ih, koju je profesor sa Sveučilišta Cambridge Brendan Simms okarakterizirao kao britanski 'najbolji sat'. Danas je Ujedinjeno Kraljevstvo u dobroj poziciji da provede niz mjera usmjerenih na suzbijanje rastuće nestabilnosti u Bosni.
Šta bi Velika Britanija trebala učiniti?
U skladu s ciljevima navedenim u Integriranoj reviziji, London bi trebao „otežati i skupiti zlonamjernim akterima“ potkopavanje mira u Bosni, te bi trebao odgovoriti mjerama za „rješavanje sukoba i nestabilnosti“.
Postoji pet konkretnih koraka koje London treba poduzeti.
Prvo, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD trebale bi voditi NATO u preraspodjelu u Bosnu. Eskalirajuća situacija zahtijeva odlučan odgovor s čizmama na tlu. Prisutnost NATO-a u Bosni bila je ključni faktor koji je osigurao mir u poslijeratnom periodu, a slična prisutnost sada bi pomogla promicanju stabilnosti.
Ujedinjeno Kraljevstvo bi moglo pokrenuti raspoređivanje misije tipa Enhanced Forward Presence u Bosni. Prisutnost američkih i britanskih trupa u Sarajevu i Tuzli poslala bi jasan signal o predanosti Zapada miru u Bosni.
Drugo, Velika Britanija bi trebala uvesti sankcije separatističkim čelnicima bosanskih Srba koji potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum. Propisi za Bosnu i Hercegovinu (sankcije) (izlaz iz EU) 2020. imaju za cilj 'promicanje poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međunarodne osobnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine' i 'poticanje poštivanja i provedbe Općeg okvira Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini'.
Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj (FCDO) trebao bi raditi na sastavljanju paketa sankcija. Dodiku, njegovim bliskim suradnicima, te političarima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji su uključeni u vođenje i/ili olakšavanje procesa odcjepljenja treba uvesti sankcije. Nadalje, treba odrediti i poslovne subjekte i medije koji podržavaju odcjepljenje.
Ciljano zamrzavanje imovine nametnuto pojedincima, tvrtkama i medijskim subjektima radilo bi na međunarodnoj stigmatizaciji separatističkih političara i njihovih pristaša. Zabrane putovanja dodatno bi izolirale te osobe.
Treće, Ujedinjeno Kraljevstvo bi trebalo slijediti vodstvo SAD-a u nametanju sankcija istaknutim korumpiranim političarima svih razmjera u Bosni u skladu s Globalnim antikorupcijskim sankcijama iz 2021. Određivanje desetak političara koji se bave koruptivnim radnjama je jeftin odgovor endemskoj korupciji koja podriva funkcioniranje Bosne.
Četvrto, Velika Britanija bi trebala poduzeti korake kako bi spriječila sadašnju separatističku vladajuću elitu u Republici Srpskoj da pristupi Londonskoj burzi.
Peto, Odbor za vanjske poslove Ujedinjenog Kraljevstva trebao bi pomno pratiti krizu koja se odvija u Bosni i pružiti savjete o konkretnim mjerama koje bi FCDO mogao poduzeti.
Ovaj paket sankcija poslao bi jasan signal da Globalna Britanija neće tolerirati prijetnje miru u Bosni i jugoistočnoj Evropi. Ako separatistički političari u Republici Srpskoj nastave uspostavljati paralelne oružane snage kako je najavljeno, to bi predstavljalo veliku eskalaciju. U slučaju takvog scenarija, Ujedinjeno Kraljevstvo bi tada trebalo uvesti drugi krug više kaznenih sankcija usmjerenih na širi krug pojedinaca i entiteta", navodi se u analizi.
