Kako je predsjednik Volodimir Zelenskij 24. decembra predstavio detalje nacrta mirovnog plana između SAD i Ukrajine, čiji je cilj okončanje ruske potpune invazije, dvije ključne tačke i dalje ostaju neriješene.
Neslaganja se odnose na tačke 12 i 14 prijedloga od 20 stavki. Obje se bave pitanjima koja Kijev smatra egzistencijalnim: teritorijama i budućnošću ključne infrastrukture.
The Kyiv Independent je analizirao pregovori zapinju i šta Ukrajina nudi kao alternativu.
Nuklearna elektrana
Jedno od najspornijih pitanja odnosi se na predloženi model upravljanja Nuklearnom elektranom Zaporižja, najvećim nuklearnim postrojenjem u Evropi.
Smještena u okupiranom gradu Enerhodaru, elektrana je prije ruske potpune invazije proizvodila oko 20 posto električne energije Ukrajine.
Prema okviru koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, elektranom bi zajednički upravljale Ukrajina, SAD i Rusija, uz podjelu ekonomskih koristi između sve tri strane.
Ukrajina strahuje da bi takav trojni model upravljanja faktički legitimizirao rusku okupaciju postrojenja, koje je Moskva zauzela 2022. godine i koje i dalje drži pod kontrolom.
„Rusi vjeruju da će, u svakom slučaju, učiniti da Nuklearna elektrana Zaporižja bude pod njihovim upravljanjem“, rekao je Zelenskij, upozorivši da bi Moskva mogla predstaviti svoju ulogu kao humanitarnu nužnost povezanu s obnovom vodosnabdijevanja okupiranih teritorija.
Ukrajinski predsjednik je podsjetio i na predratna iskustva sa zajedničkim preduzećima s Rusijom, koja su Kijev često ostavljala izloženim pritiscima Moskve.
Umjesto toga, Ukrajina predlaže bilateralno rješenje: zajedničko ukrajinsko-američko preduzeće s ravnopravnom operativnom kontrolom.
Polovina proizvedene električne energije bila bi usmjerena Ukrajini, dok bi Washington samostalno odlučivao o korištenju svog dijela, što bi potencijalno omogućilo isporuku struje i ruski okupiranim područjima, ali bez davanja operativne kontrole Moskvi.
Pitanje nuklearne elektrane ne može se odvojiti od sudbine Hidroelektrane Kahovka i istoimene brane, koje su ruske snage uništile 6. juna 2023. godine.
Zelenskij je naglasio da brana mora biti obnovljena kako bi se osigurao siguran rad Nuklearne elektrane Zaporižja, te da Rusija nema namjeru snositi troškove obnove.
„Brana Kahovka i Hidroelektrana Kahovka, koje su neophodne za siguran i normalan rad Nuklearne elektrane Zaporižja, mogle bi biti obnovljene kao zajednički projekat regionalnog prosperiteta sa sličnom strukturom upravljanja.“
Ključno je, kako insistira Ukrajina, da cijelo područje, nuklearna elektrana, Enerhodar i objekti u Kahovki, bude potpuno demilitarizirano.
Teritorijalni sporovi
Tačka 14 bavi se, kako je Zelenskij opisao, najtežim pitanjem u pregovorima: budućnošću teritorija u oblastima Donjeck, Lugansk, Zaporižja i Herson.
Okvir predviđa priznavanje trenutne linije rasporeda trupa kao de facto linije kontakta, čime bi se postojeće pozicije na terenu zamrznule.
„Dakle, nalazimo se u situaciji u kojoj Rusi žele da se povučemo iz Donjecke oblasti, dok Amerikanci pokušavaju pronaći način da se ne povučemo, jer smo mi protiv povlačenja“, rekao je Zelenskij.
Osnovna pozicija Ukrajine, koju Zelenskij naziva „opcija A“, jeste ostanak ukrajinskih snaga na sadašnjim položajima. Moskva, s druge strane, zahtijeva da se Ukrajina povuče iz dijelova Donjecke oblasti koje ruske snage nisu uspjele zauzeti.
Kako bi se premostio ovaj jaz, američki pregovarači razmatraju mehanizme poput demilitariziranih zona ili slobodnih ekonomskih zona, formata za koje vjeruju da bi mogli zadovoljiti obje strane.
Zelenskij je rekao da se Ukrajina izborila da svako spominjanje takvih zona ostane izričito „potencijalno“, čime se sprječava njihova automatska primjena.
Prema ukrajinskom tumačenju, svaka konkretna odluka zahtijevala bi domaće pravne procedure, odobrenje parlamenta ili, ako bude potrebno, referendum.
Nacrt predviđa formiranje radne grupe koja bi utvrdila premještanje trupa i parametre eventualnih posebnih ekonomskih zona, ali Kijev insistira da napredak zavisi od povlačenja ruskih snaga s okupiranih teritorija.
Zelenskij je naveo Enerhodar kao mogući testni slučaj. Mala slobodna ekonomska zona tamo bi bila moguća, rekao je, ali samo ako grad bude demilitariziran, stavljen pod ukrajinsku administraciju i ako se ruske trupe povuku.
Plan također predviđa da se premještanja trupa u oblastima Dnjipropetrovsk, Mikolajiv, Sumi i Harkiv moraju dogoditi prije nego što sporazum stupi na snagu.
Zelenskij je naglasio da su referendumi krajnja opcija.
„Referendum zahtijeva najmanje 60 dana; u suprotnom ga ne možemo održati… Neki ljudi žive na privremeno okupiranim teritorijama i ne mogu glasati“, rekao je.
Dodao je da, ako ukrajinskim snagama bude dopušteno da ostanu na sadašnjim položajima bez povlačenja, referendum možda uopće neće biti potreban.
„Ali ako se ne dogovorimo da ‘ostanemo gdje jesmo’, postoje dvije opcije: ili se rat nastavlja, ili će se morati odlučivati o svim potencijalnim ekonomskim zonama.“
Stav Rusije
Javno, Kremlj je ostao suzdržan.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izbjegao je direktan komentar o revidiranom planu odgovarajući na pitanja novinara 24. decembra.
Peskov je samo potvrdio da je glavni ruski ekonomski pregovarač Kiril Dmitrijev izvijestio predsjednika Vladimira Putina o razgovorima s američkom delegacijom u Miamiju.
Ukrajinski i američki predstavnici održali su novu rundu razgovora 21. decembra, nakon ukrajinsko-američkih razgovora 19. decembra i rusko-američkih razgovora 20. decembra, svi u Miamiju.
Na osnovu tih kontakata, rekao je Peskov, Moskva će „formulirati svoju dalju poziciju“ i nastaviti komunikaciju s Washingtonom putem postojećih kanala.
Izvor upoznat sa situacijom rekao je za The Kyiv Independent da se ne očekuje da će večeras biti održani razgovori između SAD i Rusije.