Kako američki predsjednik Donald Trump pojačava napore kako bi primorao strane na pregovore o okončanju ruske invazije na Ukrajinu, jedno ključno pitanje nadvija se nad Washingtonom, Kijevom i Moskvom: šta slijedi – i može li ovaj pokušaj uopće donijeti rezultat?
Prema analitičarima, odgovor postaje sve jasniji. Uprkos sedmicama intenzivne diplomatije i pritisku iz Washingtona, znakovi koji se pojavljuju uoči puta specijalnog američkog izaslanika Stevea Witkoffa u Moskvu djeluju tmurno, piše Kyiv Independent.
Samo nekoliko dana prije američko-ukrajinskih konsultacija na Floridi 30. novembra, ruski predsjednik Vladimir Putin dao je do znanja da ne vidi razlog za značajne ustupke. Ponovo je povezao primirje s povlačenjem Ukrajine s neokupiranih teritorija – što je za Kijev neprihvatljivo.
Kijev, s druge strane, takođe nije spreman popustiti maksimalističkim zahtjevima Kremlja.
“Nešto značajno mora promijeniti situaciju na terenu da bi jedna strana, ili obje, zaključile da imaju malo ili ništa za dobiti nastavkom rata”, kaže stručnjakinja za međunarodnu politiku Jenny Mathers.
Dok Trumpov tim pokušava ponovo pokrenuti blokirane pregovore, Kyiv Independent objašnjava zašto je ovaj plan osuđen na neuspjeh i šta bi se moglo dogoditi dalje.
Suprotstavljene strane
Kada su SAD predstavile svoj mirovni prijedlog od 28 tačaka, koji je veoma ličio na dokument koji je Rusija dostavila Washingtonu u oktobru, Ukrajina je bila zatečena.
Njegove ključne tačke – priznanje ruske kontrole nad Krimom i Donbasom, ograničavanje ukrajinske vojske i zaustavljanje NATO aspiracija – odražavale su dugogodišnje zahtjeve Moskve.
Prema Oleksiyju Melnyku iz Razumkov centra, “izgleda da je plan osmišljen kako bi pomogao kapitulaciji Ukrajine”.
Ništa ne ukazuje da bi Rusija prihvatila prijedlog koji odstupa od tih principa. Kijev ponavlja svoje “crvene linije”: nema ograničenja u savezništvu, nema vojnih restrikcija, nema priznanja okupacije.
Revidirani plan, izrađen tokom pregovora u Ženevi i na Floridi, još nije objavljen. Najspornija pitanja – poput teritorija – ostavljena su “u zagradi”, što samo povećava vjerovatnoću da će Moskva odbiti novi okvir.
Putin je 27. novembra poručio: “Ukrajinske trupe će se povući s teritorija koje zauzimaju, i tada će borbe prestati.”
Mathers smatra da bi Rusija promijenila stav tek nakon “ozbiljnih i dugotrajnih neuspjeha” ili gubitka podrške ključnih saveznika.
Istovremeno, Trumpova administracija nije proizvela “koherentnu strategiju” za vršenje pritiska na Moskvu, kaže analitičar Mykola Bielieskov.
Pregled situacije na terenu
Koristeći maglovito jesenje vrijeme i brojčanu nadmoć, Rusija napreduje sporim, ali stabilnim tempom, posebno na jugu i istoku, koristeći male pješadijske jedinice.
Ruske snage sada kontrolišu većinu Pokrovska, važnog uporišta u Donjeckoj oblasti. Situacija u sektoru Huliaipole u Zaporoškoj oblasti postala je “najprijetnija i najdinamičnija”, upozorava Viktor Kevliuk.
Ukrajina se suočava s nedostatkom ljudstva i opadajućom stranom vojnom podrškom, dok se približava teška zima.
Iako je američki sekretar za vojsku Dan Driscoll navodno sugerisao da bi Ukrajina možda trebala prihvatiti brzi mirovni sporazum kako bi izbjegla poraz, analitičari se ne slažu.
Melnyk navodi da Rusija ostvaruje samo “male taktičke dobitke po visokoj cijeni – oko 100 mrtvih ili teško ranjenih po kvadratnom kilometru”.
Prema DeepStateu, Rusija je u oktobru zauzela oko 267 km², a u novembru dodatnih 505 km². Ako se tempo nastavi, cijela Donjecka oblast mogla bi pasti do augusta 2027.
“Strateška situacija ostaje nepromijenjena – rat iscrpljivanja bez izgleda da bilo koja strana nanese odlučujući poraz”, kaže Melnyk.
Šta bi moglo natjerati Rusiju na ustupke?
Iako Rusija trpi ekonomske poteškoće, daleko je od sloma.
“Ruska ekonomija pati, ali nije u kolapsu”, kaže Anton Barbashin iz Evropskog savjeta za spoljne poslove.
Najveća poluga Washingtona bila bi uvođenje sankcija Kini ili Indiji, ključnim kupcima ruske nafte – ali SAD to vjerovatno neće učiniti zbog rizika po vlastitu ekonomiju.
Kremlj, bez većeg spoljašnjeg pritiska, vjeruje da može ostvariti ciljeve čekanjem.
Šta slijedi?
Sljedeća etapa u Trumpovom mirovnom procesu je sastanak Stevea Witkoffa i Vladimira Putina u Moskvi 2. decembra.
Očekuje se da će Witkoff predstaviti revidirani mirovni okvir, navodno prihvatljiviji za Ukrajinu – ali očekivanja su vrlo niska.
Stručnjakinja Alexandra Filippenko smatra da će sastanak proizvesti samo formalne izjave i eventualno “nove kanale komunikacije”, ali nikakav suštinski napredak.
Prema Kyiv Independentu, inicijalni plan je navodno kreiran u koordinaciji s Kirillom Dmitrievim, glavnim ruskim ekonomskim pregovaračem, što dodatno baca sumnju na proces.
Polianskii očekuje da će Putin slijediti taktiku laskanja Trumpu, predstavljajući sebe kao “čovjeka mira” i insistirajući na maksimalnim ustupcima.
Bez pritiska, Kremlj vjeruje da može pobijediti jednostavnim prolongiranjem rata.
Beskrajni ciklus
Ako se trenutna dinamika nastavi, analitičari predviđaju još krugova pregovora bez stvarnog napretka.
“Putin želi održati izgled otvorenosti za diplomatiju, jer ne želi da bude viđen kao strana koja prva odustaje,” kaže Natia Seskuria iz RUSI-ja.
Emily Harding iz CSIS-a naglašava da Rusija vidi nastavak borbi kao svoju najsnažniju alternativu pregovorima:
“Dok Moskva vjeruje da može pobijediti na bojnom polju, nema motiv da pravi ustupke.”
Zaključak: rat će vjerovatno potrajati.